NavMenu

Kovid, Rusi, Kinezi, ili zeleni? - Ko je kriv za neizvesnu energetsku budućnost Evrope

Izvor: eKapija Ponedeljak, 04.10.2021. 11:25
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: jaroslava V/shutterstock.com)Ilustracija
Protekle nedelje cena gasa u Evropi premašila je istorijski rekord od 1.000 USD za 1.000 m3 i, kako se čini, nema nameru da stane – u petak je porasla za još 200 USD. Od početka godina cena plavog energenta se učetvorostručila, a za sobom je povukla i struju.

Economist navodi da su od početka septembra veleprodajne cene električne energije u Nemačkoj i Francuskoj porasle za 36, odnosno 48% i sada se kreću oko 160 EUR (189 USD) po megavat satu, što je rekordan nivo. U Velikoj Britaniji cena struje je ogromnih 385 funti (532 USD), u odnosu na 147 funti od pre nekoliko nedelja.

Šta je dovelo do divljanja cena gasa i struje i izvesnih nestašica u Evropi?

- Potrošnja se povećava, Azija kupuje naveliko, Rusi zavrću ventil, a vetar slabije duva… to su razlozi energetske krize koja se pomalja nad Evropom – ocenjuje Deutsche Welle.


A zima je na pragu...

Pre svega, cene gasa poterao je nagli rast globalne potražnje sa otvaranjem tržišta nakon prvog udara pandemije.

- Zbog globalnog ekonomskog oporavka zemlje ukidaju ograničenja vezana za COVID-19 i ponovo otvaraju svoje ekonomije. Tržišta se sada takmiče, jer potražnja raste nakon prvoditnog šoka zbog pandemije. I dok se to dešava sa većinom roba, sa gasom je to ipak malo veći problem – navodi Euronews.

Međutim, stručnjaci podsećaju i da je Evropa imala hladniju zimu, pa su ljudi grejali svoje kuće duže nego obično, što je, zajedno sa postupnim ukidanjem uglja i lošom godinom za proizvodnju vetra, povećalo je potrebu za prirodnim gasom. A nova zima je, takoreći, pred vratima.

Problem je, podseća Euronews, i na strani ponude, usled slabijeg održavanja naftnih i gasnih polja tokom pandemije i manjih ulaganja.

Osim toga, Evropa već neko vreme smanjuje domaću proizvodnju prirodnog gasa, pa je tako najveći evropski domaći proizvođač prirodnog gasa, Holandija, započeo postepeno ukidanje svog glavnog gasnog polja Groningen još 2018. godine.

Najzad, nivo skladištenja gasa u Evropi niži je nego obično u ovom periodu godine. Procenat radnog gasa u skladištu sada je u Evropi 74%, u poređenju sa ovim periodom prošle godine kada je iznosio 94%, pokazuju podaci iz Gas Infrastructure Europe.

- Nismo spremni za zimsku sezonu i to podiže cene – kaže Simon Tagljapietra, viši saradnik u briselskom ekonomskom istraživačkom centru Bruegel.


Potraga za "krivcima"

Euronews navodi i da je "postojala zabrinutost da bi Rusija mogla iskoristiti krizu da lobira za to da se nedavno završeni gasovod Severni tok 2 uključi na mrežu, ne šaljući veće količine prirodnog gasa u skladišta u Evropi.

Podseća se da je Rusija bila najveći izvoznik prirodnog gasa u Evropsku uniju 2019. i 2020. godine, što je predstavljalo više od 40% uvoza EU.

Međutim, kako je saopštila Međunarodna agencija za energetiku (IEA), ruski izvoz u EU pao u odnosu na nivo iz 2019. godine.

Četrdeset članova Evropskog parlamenta nedavno je pozvalo Evropsku komisiju da pokrene istragu o tome da li je Gazprom uskratio prirodni gas kako bi se poguralo odobrenje za gasovod Severni tok 2.

Ipak, čuju se u Evropi i glasovi koji ukazuju da Gazprom mora da poštuje 40 odsto tržišnog udela u Evropi kako bi sistem ostao konkurentan.

S druge strane, Kina je pojačala globalnu borbu za snabdevanje energijom.

Cena novembarskih fjučersa u holandskom gasnom čvorištu TTF skočila je juče ujutro na otvaranju trgovanja na 100 EUR po MWh, odnosno na 1.199,44 USD za 1.000 kubnih metara, ali se kasnije spustila za 1,7% na oko 1.150 USD, javila je agencija TASS.

- Jedan od razloga ovako oštrog rasta cene možda leži u činjenici da je protok gasa kroz gasovod Jamal-Evropa u nedelju rano ujutro pao za skoro tri puta, nakon čega je oporavljen na oko 0,5 miliona kubnih metara na sat. Protok gasa ovim cevovodom je u četvrtak iznosio 2,2 miliona kubnih metara na sat - dodaje ruska agencija, prenosi Tanjug.

Al Džazira navodi da će to što je "Kina naredila svojim državnim energetskim kompanijama da po svaku cenu obezbede zalihe za ovu zimu, zaoštriti bitku za prirodni gas i tovare uglja".


Ah, taj ugalj...

A zašto je Evropi sada opet toliko bitan ugalj, kada je sebi zacrtala će izaći iz uglja do 2030. godine?

- Evropi toliko nedostaje prirodnog gasa da se kontinent, iako pionir u globalnoj borbi protiv emisija CO2, okreće uglju kako bi zadovoljio potražnju za električnom energijom koja se sada vratila na nivo pre pandemije - piše Bloomberg.

Uprkos rekordnim cenama emisija CO2, upotreba uglja na starom kontinentu ove je godine skočila za 10% do 15% .

Primer najveće evropske ekonomije, Nemačka, pokazuje da se bez uglja (još), ne može.

Uprkos odluci o odustajanju od termoelektrana na ugalj, u Nemačkoj je, u prvoj polovini ove godine, ugalj bio najvažniji izvor za proizvodnju električne energije.

U poređenju sa istim periodom prošle godine je proizvodnja u termoelektrana na ugalj porasla za 35,5% na 70 milijardi kilovat sati, saopštio je Statistički zavod Nemačke, prenosi Tanjug pisanje uglednog lista Špigl.

Time je ugalj zauzeo udeo od 27,1% u miksu izvora za proizvodnju struje u Nemačkoj.

Vetroparkovi, na drugoj strani, proizveli su, zbog čestih ispada, samo 57 milijardi kilovat sati struje, što je za petinu manje nego pre godinu dana. Time je udeo vetra u proizvodnji struje opao za sedam odsto na 22,1%.


I moćna nemačka automobilska industrija je u velikim problemima zbog odustajanja od fosilnih goriva.

eKapija je nedavno prenela reči Volkera Treiera, člana IO Udruženja nemačkih privrednih komora (DIHK), koji je kazao da je vodonik velika nada za prevazilaženje klimatskih izazova u svetu, ali i da Green Deal mnogo košta nemačke kompanije.

- Da bi se ti troškovi pretvorili u šanse, potrebne su nam nove tehnologije, a njih još nema. S druge strane, zahtevi da se odustane od uglja su tu, a pitanje odakle vodonik ostaje otvoreno. Jasno je da mi nismo trenutno u mogućnosti da taj vid energije inkorporiramo u proizvodnju automobila. I to je po meni zadatak za sledeću vladu, da otvori mogućnost neodustajanja od unutrašnjeg sagorevanja, nema još tehnologije da zamenimo tu tehnologiju, ali svakako možemo biti otvoreni za to – poručio je Treier.

Ipak, obnovljivi izvori su i dalje po mnogima deo izlaza iz ove situacije.

- Obnovljivi izvori umanjuju ulogu fosilnih goriva i štite tržište od šoka cena fosilnih goriva – smatra Tagljapietra i dodaje da zato dugoročni odgovor na trenutnu krizu mora biti ubrzanje implementacije zelenih izvora energije, prenosi Euronews.

Drugi, pak, upozoravaju da su, iako Evropa želi više energije iz vetra i solara, u ovom trenutku ipak neophodni veći skladišni kapaciteti gasa i povećanje kapaciteta elektrana na gas.

- To nije zato što smo želeli prebrzi da ukinemo koriščenje fosilnih goriva, nego zato što potražnja u ovom prelaznom periodu mora da se prilagodi na više izvora energije – kaže Teri Bros, energetski ekspert i profesor na pariskom Institutu političkih nauka Sciences Po.

Vredno je spomena i da se u borbi za istiskivanje fosilnih goriva, a uz, po mnogima, neizvesnu energetsku stabilnost uz oslanjanje na vetar i sunce, svet okreće i "omraženoj" nuklearnoj energiji, sada u novom "pakovanju".

Instance BV je arhitektonski studio koji radi sa energetskom kompanijom GE Hitachi na dizajnu niza malih nuklearnih elektrana koje će biti izgrađene širom Severne Amerike, Evrope i Azije i koje bi mogle da pomognu u procesu dekarbonizacije.

Kompaktne elektrane razvija GE Hitachi, kao zajedničko ulaganje General Electrica i Hitachija, s ciljem pružanja ekonomičnog rešenja za proizvodnju električne energije pomoću nuklearnih reaktora.

Postrojenja će biti izgrađena korišćenjem modularnih komponenti kako bi se skratilo vreme izgradnje i koristilo manje materijala.

Zbog svoje manje veličine nude veću skalabilnost, fleksibilnost i sigurnost u odnosu na velika nuklearna postrojenja. U postrojenjima će se koristiti reaktori sa ključanjem vode.

B. P.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.