Najveće poskupljenje voća i povrća u protekloj deceniji - Kakva inflacija čeka Srbiju do kraja godine?
Komentari
Ilustracija (Foto: franz12/shutterstock.com)
Dokle je kome napunjen ceger i koliko je to koštalo prošle i pre više godina, svakodnevna je tema, ne samo naših građana. Postavlja se pitanje šta je kod nas poguralo inflaciju na 4,3 procenta u avgustu i da li će gornja granica dozvoljenog odstupanja od cilja Narodne banke biti preskočena.
Generalni direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Savo Jakovljević napominje kako je važno istaći da se inflacija meri prema indeksu potrošačkih cena, a u indeks ulazi 662 proizvoda - 10% indeksa se odnosi na cene neprerađene hrane, 21% na cene prerađene hrane, 29% strukture indeksa se odnosi na industrijske proizvode, 16% na energente i 24% na usluge.
- Kada imamo u vidu ove procente onda možemo govoriti šta tačno utiče na inflaciju. Inflacija se meri u 15 gradova u Srbiji. Ne moraju cene u svim gradovima isto da se kreću - naveo je Jakovljević.
Prema njegovim rečima, inflacija se meri na međugodišnjem nivou, cene u mesecu ove godine se mere sa cenama u istom mesecu prošle godine.
Dodao je da je prošla godina bila pandemijska, a da ove godine imamo postepen izlazak iz pandemije što se tiče ekonomije.
Građane najviše zanima ono što se dešava u radnjama, poskupelo je povrće i meso, a Jakovljević objašnjava šta je uzrok tome.
- U avgustu prošle godine imali smo jako niske cene određenih proizvoda. Cene mesa su bile izuzetno niske tokom cele godine i jedan od uzroka je bio pandemija. Niska cena odrazila se da proizvođači smanje svoju ponudu. Ove godine sa povećala tražnja i privreda nije mogla u kratkom roku da odgovori na sve potrebe. U nekom momentu ponuda i tražnja će se izjednačiti - istakao je.
Kada je reč o povrću, imali smo neobičan rast cena povrća u avgustu jer pored pandemijskih razloga imali smo i sušu.
Izneo je podatak da je ovo bio jedan od najvećih rasta cena voća i povrća u zadnjih desetak godina.
Cene u okruženju
U okruženju poskupljenja su i veća, a pravdaju se ubačenim milijardama bez kamate.
- Mnogi su ranije poput Američkih centralnih rezervi i Evropske centralne banke uticali na povećavanje inflacije povećavanjem tih sredstava likvidnosti i oni jesu uticali na inflaciju, ali treba uzeti u obzir i cene nafte koja je prošle godine bila dosta jeftinija, a sada se njena cena vraćab- rekao je Jakovljević.
U svetskoj bazi za statističke podatke o cenama struje, grejanja, vode, odnošenja smeća, Srbija je na 32. mestu. Jeftinija od Slovenije i Hrvatske, a skuplja od Severne Makedonije, Crne Gore, Albanije.
Ovo povećanje inflacije nisu vukle usluge, kaže generalni direktor u NBS-u i dodaje da to nije izvor inflatornog pritiska.
- Svi ovi faktori govore da je inflacija privremena. I cene neprerađene hrane i cene nafte i naftnih derivata, sve ukazuje da je privremena komponenta prisutna i da će biti prisutna još neko vreme - objasnio je navodeći da je cena nafte sada do 75 USD po barelu i to je neka cena koja je viša neznatno u odnosu na cenu pre pandemije.
Jakovljević je rekao da i narednih meseci možemo očekivati stopu inflacije kao u avgustu, čak možemo očekivati i nešto veću.
Očekuje se, kako kaže, da do kraja godine bude inflacija na nivou gornjeg inflatornog cilja koji je 4,5%, a smanjenje inflacije se može dogoditi od drugog kvartala naredne godine i do kraja sledeće godine da se nađe u donjem delu ciljanog koridora, odnosno na nivou na kom je bila i prethodnih osam godina.
Firme:
Narodna banka Srbije Beograd
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.