NavMenu

U planu da se pod zaštitu stavi osam prostornih celina u Beogradu

Izvor: Politika Utorak, 14.09.2021. 11:14
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Tupungato/shutterstock.com)Ilustracija
Na području grada od 1960. godine, od kada je osnovan Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, utvrđeno je ukupno 441 nepokretno kulturno dobro, od toga se njih 18 vodi kao prostorno kulturno-istorijska celina. Plan je da se na ovom broju Zavod ne zaustavi, već da se završi istraživački rad i elaborati za delove grada: Savamala (Savski venac), Topčidersko brdo i Dedinje (Savski venac), Kotež Neimar (Vračar), Blokovi 1 i 2 (Novi Beograd), Senjak (Savski venac), Zapadni Vračar (Savski venac), Istočni Vračar (Vračar) i Kompleks državne bolnice (Savski venac).

– Šezdesetih godina 20. veka i prve prostorne celine sa posebno vrednim objektima koji poseduju spomeničke vrednosti dobijaju status spomenika kulture. U početku to su bili prostori neposredno oko spomenika kulture i bili su definisani kao zaštićena okolina kulturnog dobra. Od 1977. prostorne celine verifikovane su kao posebna vrsta kulturnog dobra u okviru Zakona o kulturnim dobrima, pod nazivom prostorno kulturno-istorijske celine – kažu u ovoj instituciji.

Utvrđivanje prostornih celina za kulturna dobra može se podeliti u tri faze.

U prvom periodu od 1960. do 1990. godine utvrđeno je devet celina: Skadarlija, Kopitareva gradina, Staro jezgro Zemuna, Gročanska čaršija, Kosančićev venac, Područje knez Mihailove ulice, Čaršija u Beljini, Topčider i Područje oko Dositejevog liceja.

Drugu fazu od 1990. do 2017. godine obeležio je rad na pojedinačnim objektima, kulturnim dobrima i dobrima pod prethodnom zaštitom. U ovom periodu radilo se na utvrđivanju pojedinačnih kulturnih dobara i prezentaciji i afirmaciji nepokretnog kulturnog nasleđa, ali i izučavanju celina.

Treća faza obuhvata poslednje četiri godine. Fokus zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa od 2017. do 2021. godine, kao odgovor na sve bržu i teže kontrolisanu urbanizaciju, ponovo su prostorne celine. I dok je u prvoj fazi koja je trajala trideset godina utvrđeno devet celina, toliko ih je stavljeno pod zaštitu za poslednje četiri godine.

– Prateći dešavanja u urbanističkom planiranju sa jedne strane i izgradnji grada sa druge, intenzivira se rad na utvrđivanju prostorno kulturno-istorijskih celina da bi se sačuvali vredni i značajni prostori i trajno obezbedila njihova adekvatna zaštita. U ovom periodu je u najkraćem roku utvrđeno devet prostorno kulturno-istorijskih celina uz aktivno učešće svih relevantnih institucija, počev od Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, koji radi predloge odluka, preko Republičkog zavoda, Ministarstva kulture i na kraju Vlade Republike Srbije koja donosi odluku utvrđivanju celina – kažu u Zavodu.

U ovom periodu vlada je donela odluke za čak devet celina: Istorijsko jezgro Beograda, Naselje Cerak – Vinogradi (Cerak 1 i Cerak 2), Terazije, Profesorska kolonija, Područje uz Ulicu kneza Miloša, Centralna zona Novog Beograda, Smiljanićeva ulica, Krunski venac, Svetosavski plato.


Raznovrsno kulturno nasleđe

Bogato i raznovrsno nepokretno kulturno nasleđe na teritoriji grada čine spomenici kulture (reprezentativne i značajne građevine, sakralni objekti, objekti narodnog graditeljstva, utvrđenja, memorijalni kompleksi, groblja, javni spomenici i spomen-obeležja), arheološki lokaliteti, znamenita mesta i prostorno kulturno-istorijske celine.

Pod prostorno kulturno-istorijskom celinom, kako objašnjavaju u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, podrazumeva se urbano ili ruralno naselje ili delovi naselja, odnosno prostor sa više nepokretnih kulturnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.