Ilustracija (Foto: Rajko Karišić) Jedno od najvećih arheoloških nalazišta iz rimskog perioda u Srbiji uskoro bi trebalo da dovije novi turističko-istraživački centar za potrebe proširenja smeštajnih kapaciteta gostiju, ali i istraživača koji će raditi na ovom značajnom lokalitetu.
Organizacija Evropske unije za očuvanje kulturnog nasleđa i turizam i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GiZ) raspisali su tender za prnalazak izvođača radova na izgradnji turističko-istraživačkog centra Felix Romulijana.
Ovaj projekat se realizuje kroz program "Kompetitivnost EU kroz razvoj inovacija i turizma" čiji je cilj razvoj turističke infrastrukture i očuvanje kulturne baštine, a koji predstavlja deo Strategije razvoja turizma koji je donela Vlada Republike Srbije. Finansijska sredstva za izgradnju novog centra obezbeđena su preko Evropske unije, Republike Nemačke, GIZ-ovog Ministarstva za ekonomsku saradnju, razvoj i implementaciju.
Kako je navedeno u oglasnoj dokumentaciji, u planu je izgradnja turističko-istraživačkog centra na površini od 2633,33 m2, a koji će obuhvatiti nekoliko celina:
- Centar za posetioce (708,03 m2)
- Smeštajni kapaciteti (686,57 m2)
- Istraživački centar (882,89 m2)
- Smeštajni kapaciteti za istraživače (385,84 m2)
Tenderske procedura od poziva za tender do potpisivanja ugovora očekuje se da bude u potpunosti obavljenja tokom avgusta-septembra ove godine. Sve kompanije koje su žele da učestvuju u ovom projektu moraju poslati pismo o zaintresovanosti koje uključuje i dodatnu dokumentaciju o čemu sve možete saznati
OVDE.
Gamzigrad predstavlja veoma bitan arheološki lokalitet za proučavanje rimske istorije. Palata Felix Romulijana predstavla rezidenciju Dioklecijanovog zeta, rimskog cara Gaja Valerija Maksimijana Galerija (oko 250-311. g.). Po majci Romuli nazvao ga je Romulijana (Romuliana). Palata izgleda nikada nije dovršena, a carevi 4. veka su velelepni posed prepustili hrišćanskoj crkvi. Tokom 5. veka palata je razarana od strane varvara, a u 6. vek Romulijanu je Justinijan I obnovio u vidu pogranične tvrđave.
N. Ignjatović