NavMenu

Kako dokazati mobing na sudu - Advokati savetuju da čuvate prepiske i snimke

Izvor: eKapija Subota, 20.03.2021. 10:02
Komentari
Podeli
(Foto: KieferPix/shutterstock.com)
Jelena Nikolić je dve godine bila zaposlena u jednom državnom preduzeću kada je počela da primećuje prve znakove mobinga od svog nadređenog. Grube reči, omalovažavanje i loša atmosfera u radnom okruženju se nastavila, a budući da je majka dvoje dece, strah je bio jači te je neko vreme čekala promenu.

Kada do nje nije došlo odlučila je da se raspita koje sve opcije ima na raspolaganju i kome prvo da se obrati za pomoć. Neke od opcija su bile neprofitna udruženja koja pružaju psihološku i savetodavnu podršku, državna Agencija za mirno rešavanje sporova i ona najbitnija – pravna.

Prvi korak podrška

Prvi korak načinila je u Udruženju EMIC, www.mobing.rs u kojem svi mogu da se informišu o mobingu. Profesor Slaviša Ignjatović deo je ovog udruženja i vlasnik sajta. Kako kaže za naš portal, mobing nije novi fenomen i postoji od kad postoji ljudski rod i želja pojedinca za vlašću.

Objašnjava da je mobing aktivno ili pasivno postupanje poslodavca, odnosno jednog radnika prema drugom radniku, koje ima za cilj da naruši fizički ili psihički integritet.

- Radnik zbog tog postupanja stvara averziju prema dolasku na posao, nalazi se u strahu, oseća se poniženo - kaže za eKapiju Slaviša Ignjatović

Radnik, pritom, ne mora biti u stalnom radnom odnosu, može biti i radno angažovan po osnovu ugovora o delu, stručnom osposobljavanju i sl.

Dodaje i da je potrebno razlikovati diskriminaciju od zlostavljanja, jer se diskriminacija dešava jednom, dok se zlostavljanje dešava učestalo, odnosno, po stavu sudske prakse, minimalno dvaput u određenom vremenskom periodu.

Na pitanje kako se onda radnik može zaštiti - naš sagovornik odgovara da je tu moguće samo jedno rešenje: prijaviti zlostavljača.

- Radnik se ni na koji način ne može zaštiti od zlostavljanja osim da prijavi poslodavcu radnika koji vrši zlostavljanje. Osim što je korisno, to je i procesni uslov za pokretanje sudskog postupka protiv poslodavca.

A, ukoliko zlostavljanje vrši poslodavac, odnosno neko na položaju kod poslodavca, radnik nije dužan da poslodavcu prijavi zlostavljanje pre nego što pokrene sudski postupak, navodi Ignjatović i ističe da je prva adresa na tom putu - advokat.

- Pošto mi se dosta njih javlja za pomoć a mi nismo u mogućnosti da rešimo njihov problem budući da nismo advokatska kancelarija, iz tog razloga im preporučujemo nekoliko kancelarija, advokata ili institucija kojima mogu da se obrate.

Oni kojima je potrebna pomoć, dodaje, mogu se obratiti i Službi Viktimološkog društva Srbije, Mobing centru u Nišu kao i Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova, koja je posrednik u procesu mirenja, o čemu je eKapija nedavno pisala.

- O onome što ste primetili obavestite svog predstavnika zaposlenih, člana Odbora za bezbednost i zdravlje na rad. Pokušajte da razgovarate sa osobom koja je zlostavljana kao i sa osobom koja sprovodi to zlostavljanje. Dajte na znanje da je problem uočen. To ponekad znači prestanak mobinga – savetuje on.

- Ponekad je dovoljno samo pokazati da ste videli šta žrtva preživljava. Uradite bilo šta, što vam padne na pamet, samo nemojte dozvoliti da se preko takvog ponašanja pređe zatvorenih očiju, jer upravo zlostavljači to hoće – ističe Ignjatović i naglašava:

- Ako mober vidi da žrtva nije usamljena uvek će se povući. Takođe, odnos snaga biće drugačiji ako stvorimo tim, jer tim je uvek jači – navodi Ignjatović.


Koji dokazi su validni

Advokat Marija Milojković za eKapiju ističe da je poslodavac dužan da obezbedi "normalne" uslove rada i zaštiti radnika koji trpi zlostavljanje. Zato je, napominje, u sudskim postupcima pasivno legitimisan poslodavac, a ne radnik koji je zlostavljao tužioca.

- Ne možemo mnogo toga da uradimo bez obraćanja onome ko je zadužen da se stara o zaštiti od zlostavljanja unutar poslodavca. Možemo i moramo da prikupljamo dokaze u slučaju da se pokrene sudski postupak.

Ono što je najvažnije, naglašava naša sagovornica, da se pre svega, svaka pojava mobinga pismeno zabeleži.

- Dokazi koji se koriste su svedoci, pisane prepiske sa poslodavcem, eventualno snimci ako je osoba upozorena da ce biti snimljena, inače je dokaz nezakonit, pa i odgovarajuće veštačenje. Sve zavisi od slučaja do slučaja – kaže ona.

Na pitanje šta se može uraditi kada se zaposleni plaše da prijave mobing, jer im je taj posao jedini izvor prihoda, naša sagovornica odgovora da prvo treba da se informišu kod advokata o svojim pravima.

- Dovoljno je da učine verovatnim da se zlostavljanje dogodilo, što je stav sudije. Ukoliko sud smatra da je radnik učinio verovatnim da je zlostavljan, poslodavac je taj koji mora da dokaže da zlostavljanja nije bilo – kaže advokat Milojković.

Tu se ovaj spor, napominje razlikuje od opšte parnice, pa je položaj tužioca značajno olakšan.


Šta sindikat može da uradi

Tradicija Sindikata i najvažnija aktivnost je radno pravna zaštita zaposlenih. Kako je mobing grubo kršenje prava vezanih za rad, obaveza je sindikata da tu pojavu razotkrije i pomogne svakom pojedincu koji trpi mobing, kaže Slaviša Ignjatović.

Zaštitu od zlostavljanja na radu u slučaju zlostavljanja ili kako je opšte poznato, od mobinga, u našem pravnom sistemu reguliše Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu a postupak zaštite zavisi od toga ko vrši mobing, objašnjava on.

- Tako, ako se za zlostavljanje ne tereti odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, zaposleni koji smatra da je izložen zlostavljanju, podnosi obrazloženi zahtev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja neposredno tom licu.

Ovaj zahtev, kako dodaje, može podneti i predstavnik sindikata, lice nadležno za poslove bezbednosti i zdravlja na radu, predstavnik zaposlenih za bezbednost i zdravlje na radu ili odbor za bezbednost i zdravlje na radu, uz pismenu saglasnost zaposlenog koji smatra da je izložen zlostavljanju.

- Ako se za zlostavljanje tereti odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, zaposleni koji smatra da je izložen zlostavljanju može podneti zahtev za pokretanje postupka posredovanja neposredno tom licu.
Takođe, ako se za zlostavljanje tereti odgovorno lice u pravnom licu, odnosno poslodavac sa svojstvom fizičkog lica, zaposleni koji smatra da je izložen zlostavljanju može, do isteka roka zastarelosti i bez podnošenja zahteva za pokretanje postupka posredovanja kod poslodavca, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom - objašnjava.

Kazne za mobere

Tužbe za mobing su postale učestale otkad je spomenuti Zakon stupio na snagu, ali praksa ne ide toliko u korist radnika, kaže naša sagovornica. Razlog za to je što ne postoje valjani dokazi, poput toga da se zlostavljanje nije desilo više puta.

Dodaje, da se tužbeni zahtevi za zlostavljanje odnose na naknadu štete za pretprljenu bol, strah ili slične posledice.

- Poslodavac je taj koji se obavezuje da plati tu naknadu, bez obzira ko je izvršio zlostavljanje. Ukoliko je zlostavljanje bilo razlog za otkaz ugovora o radu, prednost se daje tužbi za nezakonit otkaz iz razloga ekonomicnosti, jer se ne plaćaju sudske takse i jednostavniji je način dokazivanja činjenice da je otkaz bio nezakonit nego da je radnik bio zlostavljan – pojašnjava Milojković.

Ignjatović dodaje da zaposlenog koji je odgovoran za zlostavljanje ili zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja, poslodavac može da kazni sankcijama koje su inače predviđene disciplinskim pravilnikom firme za kršenje radne discipline i povredu radnih obaveza, ali su predviđene i neke posebne kazne.

To su: opomena, udaljenje s rada od četiri do 30 radnih dana bez naknade zarade i trajno premeštanje u drugu radnu okolinu, odnosno na drugo radno mesto.

- U slučaju kada je neka od ovih mera izrečena nekome ko je vršio zlostavljanje, a ako on u roku od šest meseci ponovo bude nekoga zlostavljao na poslu, poslodavac može da mu da otkaz – kaže Ignjatović.

Sandra Petrović

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.