Srpska privreda godinu dana od početka pandemije - Hoteli na izdisaju, velike firme investiraju, male i dalje kubure sa likvidnošću
Na onlajn konferenciji koji je SAM održao 19. marta prošle godine, glavne poruke privrednika bile su usmerene na mala i srednja preduzeća i uglavnom su se ticale važnosti pravovremene državne pomoći.
Godinu dana kasnije, predsednik SAM-a Dragoljub Damljanović ocenio je da je država na krizu delovala korektno, kao i banke, zbog čega finansijski tokovi nisu stali, što je za firme najvažnije.
- Mala i srednja preduzeća dobrim delom su sačuvana, uglavnom zahvaljujući merama države, ali i većim firmama koje su se trudile da nastave da servisiraju sektor MSP. Dužinu trajanja koronakrize niko nije mogao da predvidi, ali onaj ko je uspeo brzo da se prilagodi i prepozna nove potrebe klijenata, taj je uspeo da preživi. S druge strane, oni koji su pravili biznis planove kao da će kriza trajati 3-6 meseci, prevarili su se u proceni – rekao je Damljanović.
- U toj industriji u svetu se na dnevnom nivou trenutno gubi 535 mil EUR prihoda, a posao izgubi 12.000 radnika dnevno. Za hotelsku industriju tek će 2023. godina biti na nivou poslovanja iz 2018, a tek 2024. doći ćemo na nivo iz 2019. godine – rekao je Vasić.
On je ocenio da je pomoć države hotelijerima bila dobra, ali ne dovoljno dobra, te da su države koje su u tom smislu imale pomoć i od fondova EU, poput Slovenije, bolje prošle od Srbije.
- Mi smo pre godinu dana imali 240 zaposlenih, a danas imamo 120, što je smanjenje za 50%, a plate su na nivou od 60 do 80% u odnosu na period pre pandemije – rekao je Vasić govoreći o hotelu Crowne Plaza Beograd na čijem je čelu, ali i drugim hotelima u okvru IHG grupacije.
Prema njegovim rečima, sve veći broj velikih internacionalnih kompanija prelazi na franšizne ugovore i otpušta veliki broj zaposlenih.
- S obzirom na sve manji broj radnika, sektor hotelijerstva definitivno očekuje digitalizacija poslovanja, čekiranje gostiju preko mobilnih telefona i slično – naveo je Vasić.
- I oni koji su sada uspešni, poput rizortova na planinama, imaće probleme u budućnosti, jer ljudi jesu željni putovanja, ali to se neće normalizovati u naredne dve do tri godine – smatra Vasić.
Slobodan Đinović, direktor firme Orion Telekom, ocenio je da ovaj najnoviji lokdaun potpuno obesmislio pomoć države privredi.
- Nerealno je očekivati da i pored pomoći države neće biti otpuštanja radnika ako ovo zaključavanje potraje, jer nas svaki dan zaključavanja košta 120 mil EUR – smatra Đinović.
Prema njegovim rečima, država treba da razmisli da se zadužuje više u smeru rasta.
- Treba da zatrpamo privredu likvidnošću i novcem jer pod hitno treba rešavati probleme MSP sektora koji dugo neće imati prilike da se vrati u biznis, osim da se ti ljudi zaposle u velikim korporacijama i državnim institucijama, a to je loše za privredu. A jedini način je da se tim ljudima vrati ono što su izgubili, kao što to radi EU koja firmama nadoknađuje do 80% gubitaka u toku pandemije –naveo je Đinović.
On je naveo i da investicije nisu stale, ilustrujući to sopstvenim primerom da korporativni prihod Orion telekoma dramatično raste u poslednje vreme kao posledica zahteva za digitalizacijom.
- Zatrpani smo zahtevima za cloud based uslugama i svim što ima ima veze sa digitalizacijom poslovanja, ali i za optičkom infrastrukturom, što nam pokazuje da velike i srednje firme polako kreću u investicioni ciklus u kojem pokušavaju da naučeno iz ove krize implementiraju u svoje biznis planove. S druge strane, međutim, imamo 26% procenata malih korisnika koji kod nas uzimaju domene i koji ne obnavljaju ugovore, a ogroman pad beležimo i u sektoru hotela gde smo jedan od najvećih partnera – rekao je Đinović.
Predrag Mihajlović, CEO OTP banke i predsednik UO Udruženja banaka Srbije podsetio je da su banke među prvima reagovale na krizu jer su likvidne i spremne na to.
- Banke su u prvom talasu zamrzle 2 mlrd EUR svoje aktive na ime moratorijuma i tako omogućile firmama da prežive. To je bilo osnovno, jer bez likvidnosti nema nikakvih daljih biznis planova. Drugi korak je bila garantna šema u iznosu od 2 mlrd EUR od čega je povučeno 1,6 mlrd EUR, što je omogućilo firmama koje i dalje rade da posluju – kazao je Mihajlović.
On je naveo da je bankarski sektor u Srbiji u prošloj godini ostvario dvocifren rast kredita, što nije bio slučaj sa bankama u regionu i u Evropi.
- Razlog je što Srbija imala mali pad BDP-a, ljudi su ulagali u nekretnine, uzimali keš kredite, a privreda je nastavila da raste, najviše sektor saobraćaja, nekretnina i građevinarstva. Banke su prepoznale momenat tih sektora koji nisu previše pretrpeli u pandemiji, kao što su IT i onlajn prodaja, i naša odgovornost kao kreditora je bila da podržimo takve kompanije – rekao je Mihajlović.
Na pitanje o likvidnosti firmi, on je kazao da banka može da podrži posao, ali ne može da redefiniše biznis strategiju firme.
- Moratorijum je i nas uveo u maglu i još uvek ne možemo da vidimo pravo stanje poslovanja firmi u prethodnom periodu. Za sada nema puno gašenja, ali tek par meseci posle smirivanja pandemije videćemo pravo stanje ekonomije – naveo je Mihajlović.
On je rekao da je novac sada jako jeftin, jer ga ima mnogo, ali da je poenta u pametnom ulaganju.
Dragoljub Damljanović je zaključio panel rečima da je ovo vreme dobro za ulaganje i kompletno restrukturiranje poslovanja, te da je to ono što će napraviti razliku između uspešnih i neuspešnih firmi.
B. Petrović
Naš izbor
Pametna mobilnost i kapital - Kako je bankarski sektor odgovorio na zelene zahteve tržišta? Energija, Saobraćaj, Finansije
Raj stigao u Vrnjačku Banju, Kopaonik dobija prvi zatvoreni akva park u Srbiji, gradovi menjaju "šminku" - Retrospektiva 2022, investicije u oblasti turizma, zabave i rekreacije Turizam, sport, kultura, Zdravstvo