NavMenu

Vršački čaj - Životna priča sa polja vršačkog tipa panonskog timijana

Izvor: eKapija Sreda, 27.01.2021. 14:15
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Pasku)
Osvežavajući miris koji podseća na miris limuna ili matičnjaka, kao i blaga, prefinjena aroma, karakteristike su vršačkog tipa panonskog timijana (Thymus pannonicus All). Reč je o višegodišnjoj zeljastoj aromatičnoj biljci, koja se u Srbiji nalazi u Vojvodini, a nešto ređe u istočnim, jugoistočnim i centralnim delovima zemlje.

Postoji veći broj hemotipova (hemijskih rasa) panonskog timijana, a stabilna populacija citralnog hemotipa je, za sada, locirana samo u Srbiji, i to samo na Vršačkim planinama.

- Sadržaj citrala je i do 75% u etarskom ulju, kojeg može biti i do 1,4%. Upravo citralni hemotip panonskog timijana je osnovni sastojak Vršačkog čaja - objašnjava prof. dr Zoran Maksimović sa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji je za vršački tip panonskog timijana emotivno i životno vezan.

Priča o Vršačkom čaju zapravo je njegova životna priča, od istraživanja i takmičenja u srednjoj školi, preko fakulteta koji ima veze sa primenom lekovitih biljaka i drugih prirodnih lekovitih sredstava, do nedavno završenog projekta.

- Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja raspisalo je konkurs za novi ciklus naučnih istraživanja. Ja sam prijavio učešće tima kojim sam nekoliko godina (2011. - 2019.) rukovodio u okviru projekta tehnološkog razvoja pod nazivom "Morfološka, hemijska, farmakološka i agronomska karakterizacija panonskog timijana (Thymus pannonicus All., Lamiaceae), sa ciljem njegove održive proizvodnje u intezivnom sistemu ratarenja", evidencioni broj 31089 - kaže Maksimović.


Oplemenjeni vršački tip panonskog timijana na svega nekoliko ari

Dodaje da vrsta T. pannonicus nije ni endemična, ni zaštićena, ali da je zbog prelaska na intenzivni način poljoprivredne proizvodnje i pretvaranja livadskih staništa i pašnjaka u obradivo zemljište potisnuta samo na neobrađene i/ili neobradive površine. Zbog toga postoji bojazan da bi i ova pribežišta mogla da budu ugrožena, zbog stalnog pritiska ljudskog faktora.

- To se posebno odnosi na citralni hemotip, kao ređi. Budući da je upravo citralni hemotip panonskog timijana identifikovan kao potencijalni biološki izvor sirovine za industrijsku proizvodnju biljnih lekovitih proizvoda, ocenjeno je da kapacitet prirodnih staništa nije dovoljan za održivu eksploataciju, što je nametnulo pokušaj kultivacije ove biljne vrste. Oplemenjivanjem je većina problema u vezi sa sudbinom panonskog timijana uspešno rešena. Sa svojim timom delim sreću što panonski timijan neće biti iskorenjen eksploatacijom – ističe Zoran Maksimović.
Vršački tip panonskog timijana (Foto: Zoran Maksimović)Vršački tip panonskog timijana

Površine pod oplemenjenim vršačkim tipom panonskog timijana su vrlo male - svega nekoliko ari. Kako kaže naš sagovornik, čine se intenzivni napori da se proizvede što veća količina rasada, što bi omogućilo gajenje na većim površinama i uključivanje većeg broja malih proizvođača u sistem kooperanata.

Vršački tip panonskog timijana nema posebnih prohteva u pogledu tipa zemljišta. U prirodi uspeva na sušnim i kamenitim terenima.

- Na primenu opštih agrotehničkih mera, negu i prihranu, vrlo povoljno reaguje snažnim prirastom mase nadzemnih delova i brzim širenjem - ističe Zoran Maksimović.


Vršački čaj

Blagodeti panonskog timijana ponuđene su u brendu Vršački čaj, koji je prisutan na tržištu već treću godinu. Kako kaže sagovornik, čaj je odabran zbog jednostavnosti i niskih troškova proizvodnje, iskustva koje se ima u proizvodnji čajeva, jednostavnosti primene i tradicionalne omiljenosti čajnih napitaka u našem narodu.

- Vršački čaj se proizvodi uobičajenim postupkom koji je identičan za proizvodnju većine biljnih lekovitih sirovina. Nakon sakupljanja, koje se obavlja u fazi punog cvetanja biljke, period krajem maja ili početkom juna, sledi ručno prebiranje, sušenje, usitnjavanje (konciziranje), prosejavanje i kalibrisanje, kontrola kvaliteta, razmeravanje i skladištenje. Gajenje biljke i dorada biljnog materijala obavljaju se, za sada, u Institutu za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić iz Beograda - objašnjava Maksimović.

Za Agenciju za konsalting Biotech Solutions iz Novog Sada, koja jedina plasira ovaj proizvod na tržište, Vršački čaj pakuju Institut za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić i Kirka Pharma iz Beograda.

Vršački čaj (Foto: Aleksandar Pasku)Vršački čaj

- Na osnovu istraživanja, ali i dosadašnjeg iskustva, mogao bi da bude od koristi kod nekomplikovanih infekcija urinarnog trakta izazvanih ešerihijom ili kandidom, ali i kod blage infekcije želudačne sluzokože helikobakterijom. Svakako, kod infekcija gornjih disajnih puteva, slično srodnim vrstama majčine dušice. Naravno, ne mora da se pije samo kada nam je zdravlje narušeno. U Vršcu i okolini se u ovom čaju uživa vrlo često, jer odiše prijatnim mirisom – kaže Zoran Maksimović.

Distribuira se, za sada, isključivo kroz nekoliko apoteka u Vršcu, Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu i Šapcu. Pojedine apoteke dostavljaju svojim klijentima Vršački čaj angažovanjem kurirskih službi. Razmatra se i model interet prodaje.


Pivo, vino, sirup…

Biotech Solutions planira proširenje palete proizvoda u okviru ovog brenda na čajeve za smirenje, protiv menstrualnih tegoba i protiv tegoba vezanih za benignu hiperplaziju prostate, kaže Maksimović.

Dodaje i da se od skora proizvodi i kraft pivo Herbal Pannonian Lager Sylvannah, pančevačke pivare Dilemma. Za vršačkim tipom panonskog timijana postoji interesovanje i od strane vinara iz Velikog Središta i Gudurice za proizvodnju aromatičnih vina sa panonskim timijanom.

Radi se i na osvajanju tehnologije proizvodnje sirupa na bazi vršačkog tipa panonskog timijana i drugih bezalkoholnih osvežavajućih napitaka.

- Međutim, ove i sve druge planove će biti moguće ostvariti tek kada se bude raspolagalo dovoljnom količinom sirovine, čija je proizvodnja primarni cilj svih aktuelnih napora. Zbog toga se teži gajenju, koje bi moglo da se organizuje u širem okruženju Vršačkih planina, pre svega na njihovim južnim obroncima, u atarima opustošenih i osiromašenih sela, čime bi se dao podsticaj ruralnoj ekonomiji – zaključuje Zoran Maksimović.

Aleksandra Kekić
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.