NavMenu

Fiskalni savet: Predloženi budžet Srbije za 2021. godinu trebalo bi da bude restriktivniji

Izvor: Beta Utorak, 01.12.2020. 12:17
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com)Ilustracija
Predloženi budžet Srbije za 2021. zbog velikih neizvesnosti koje donosi naredna godina trebalo je da bude planiran restriktivnije, sa deficitom od 2% bruto domaćeg prizvoda (BDP), jer lako može da ne bude ostvaren planirani rast BDP-a od 6%, upozorio je danas Fiskalni savet.

Vlada Srbije je predlogom budžeta za 2021. predvidela deficit na republičkom nivou 178,5 milijardi dinara, što je tri odsto BDP-a, i neznatno veći deficit na nivou opšte države od oko 180,3 milijarde, ali bi, po oceni Saveta, u slučaju nižeg privrednog deficit mogao biti oko četiri odsto BDP-a a učešće javnog duga u BDP-u umesto da se zakoči nastavilo bi da raste na više od 60% BDP-a.

- Ukoliko se u 2021. nastave i nepovoljne epidemiološke okolnosti, možda će biti neophodan i novi (svakako manji) paket pomoći privredi koji bi dodatno opteretio javne finansije. Zbog toliko mnogo neizvesnosti ocenjujemo da je budžet za 2021. trebalo opreznije da se planira, s deficitom do dva odsto BDP-a kako smo preporučivali Vladi u novembru 2020. godine - naveo je Fiskalni savet u oceni Predloga zakona o budžetu.

To se, po proceni tog nezavisnog tela, moglo postići pre svega zamrzavanjem zarada u javnom sektoru (ili njihovom minimalnom indeksacijom), kao i odlaganjem ili odustajanjem od projekata koji u 2021. nisu hitni (veoma veliki troškovi opremanja bezbednosnog sektora, izgradnja aerodroma u Trebinju, subvencije za elektronske fiskalne kase, subvencije taksi prevoznicima, povećana izdvajanja za privlačenje investitora i drugo). Preporučeno je Vladi da projekte iz 2021. koji nisu prioritetni počne da realizuje tek kada se uveri ili ako se uveri u snažan privredni oporavak.

Savet je predložio da projekti koji su važni za zdravlje i kvalitet života stanovnika, kao i za privredni oporavak (opremanje zdravstvenog sistema, investicije u osnovnu infrastrukturu i drugo) budu u realizovani što efikasnije.

Takođe je predlog Saveta da Vlada sačeka nekoliko meseci pre nego što počne da troši budžetirana sredstva za projekte koji utiču na povećanje deficita, a nisu značajni za privredni rast i zdravlje stanovnika i mogu se lako odložiti.

- Potrebno je da plate u javnom sektoru duži niz godina rastu sporije od privrednog rasta (i od plata u privatnom sektoru), a da se najvažnija javna i državna preduzeća napokon temeljno restrukturiraju. Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da će to biti veliki izazov - istakao je Savet.

Planirani rast penzija od 5,9% u idućoj godini Savet "uslovno" podržava iako nije, kako je ocenjeno, opravdan trenutnim ekonomskim kretanjima, pa je preporuka da se Vlada pridržava "švajcarske" formule u utvrđivanju rasta penzija i posle završetka krize.

Ocenjeno je da će izdvajanja za plate u javnom sektoru u 2021. biti neodrživo visoka, oko 0,6% BDP-a iznad njihovog ravnotežnog nivoa.

- Postoje dve ključne razlike zbog kojih je problem prevelikih izdvajanja za plate u javnom sektoru daleko opasniji od izdvajanja za penzije. Prva - rast plata znatno više je odstupio od privrednog rasta nego rast penzija, a druga - veliki problem s platama u javnom sektoru je to što one (za razliku od penzija) nisu sistemski uređene i njihov rast nije povezan sa objektivnim ekonomskim parametrima (uvođenje sveobuhvatnog sistema platnih razreda ponovo je odloženo za 2022. iako je prvobitno bilo najavljeno još za 2015. godinu) - naveo je Fiskalni savet.

Savet smatra da su u predloženom budžetu za iduću godinu rashodi za subvencije (uključujući i neto budžetske pozajmice) neuobičajeno veliki – oko 0,8% BDP-a iznad njihovog dugoročno održivog nivoa, a da nije objašnjena konkretna namena velikog dela tih sredstava.

- Po svemu sudeći državna pomoć Er Srbiji jedan je od važnih razloga za vanredno povećanje subvencija u 2021. godini. Detaljnija analiza pokazuje da je zdravstvena kriza bila samo okidač za isplatu te pomoći, a da je glavni deo onoga što se sada pokriva iz budžeta zapravo nastao usled višegodišnjeg neuspešnog poslovanja ovog preduzeća -naveo je Savet.

Svake godine, kako je upozorio Fiskalni savet, pojavljuju se neka javna i državna preduzeća kojima je potrebna pomoć iz budžeta zbog nagomilanih dugova i obaveza usled neuspešnog poslovanja.

Upozoreno je i da su ponovo zapostavljena ulaganja u komunalnu infrastrukturu i zaštitu životne sredine.

Dobri elementi predloženog budžeta su, smatra Savet, što je planiran rast izdvajanja za javne investicije i one će iznositi 274 milijarde dinara, a na nivou konsolidovane države oko 330 milijardi dinara (oko 5,5% BDP-a).

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.