Loša situacija u ribarstvu - 3.500 hektara izbačeno iz pogona

Situacija u ribarstvu u Srbiji je jako loša, jer se većina ribnjaka koji su radili u velikim sistemima polako gasi, tako da je prethodnih godina do 3.500 hektara izbačeno iz pogona i smanjuje se proizvodnja, a dodatno ribnjake pritiskaju problemi zbog pandemije koronavirusa, predočava direktor ribnjaka Kapetanski rit kod Кanjiže Krum Anastasov.

On je dodao da zbog toga što država ne pomaže na adekvatan način, ribarstvo gubi korak jer se smanjuju površine i ukupna proizvodnja ribe.

- Svetski trendovi su da se riba iz akvakulture sve više konzumira i subvencioniše proizvodnja, da bi se podmladio riblji fond u velikim svetskim vodama. Imamo veliki potencijal za razvoj ribarstva, ali moramo učiniti sve da bar postojeće sačuvamo i bude u funkciji. U podsticaju ribarstvu naša država treba samo da prati zemlje u okruženju, gde je naša konkurencija. Uglavnom svi su oslobođeni vodoprivrednih obaveza, postoje njihovi nacionalni fondovi koji su pomešani interesi poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i subvencije za izvoz ribe, što nama stvara ogromne poteškoće - izjavio je Anastasov.

U toku je izlov na ribnjaku Kapetanski rit, koji se kod Kanjiže prostire na površini od 685 hektara, od čega je 580 hektara pod vodom u funkciji proizvodnje, a prošle godine je ovo preduzeće kupilo ribnjak u Srpskom Miletiću tako da sada ukupno ima oko 1.150 hektara. Prošle godine proizvodnja je samo na ribnjaku kod Kanjiže iznosila 1.150 tona, a ove godine se očekuje izlov za oko 600 tona više.

- Mislim da cela ova priča u vezi sa pandemijom mora nekako da se razreši za ribarstvo, jer zaista ako se pogledaju svi parametri, na godišnjem nivou u Srbiju se uvozi oko 80% ribe, pa ono što proizvedemo, ako ne možemo da plasiramo i ako to ugasimo, zaista, pored svih potencijala koje imamo izuzetno će biti velika šteta - ukazuje Krum Anastasov.

On kaže da u Srbiji već godinama proizvodnja ribe opada. Uzrok su pre svega virusi koji se pojavljuju u ribarstvu i mogu da destkuju proizvodnju.

- Ove godine imamo pristojnu proizvodnju, koja nije enormna, ali zadovolja tehnološki proces i kada se sumiraju svi parametri biće zadovoljavajući. Potencijal našeg ribnjaka je ispunjen, radimo proizvodnju koja je poluintenzivnog tipa i u nekim momentima intenzivna, tako da postižemo prinos od dve tone po hektaru - objašnjava Anastasov.

Srbija ima mogućnost da ribarstvo razvija na preko 150.000 hektara, ali postojeći ribnjaci su polako počeli da se gase. Prošle godine iz proizvodnje je izašao ribnjak Svilojevo, pre toga u Novom Kneževcu, ne radi se ni u Barandi. Iz godine u godinu ribnjaci koji se ozbiljnije bave, povećavaju proizvodnju a na većini površina gde je proizvodnja bila slaba, odustaje se jer ljudi ne vide računicu. U Srbiji je trenutno pod ribnjacima manje od 7.000 hektara, što je lane dalo produkciju do 6.000 tona konzumne ribe, a do pre šest godina se proizvodilo i do 12.000 tona.

Glavni tehnolog u Kapetanskom ritu, Željko Đanić, predočava da je ova sezona jedna od težih godina koje prate ribarstvo jer bilo je hladno proleće, što je rezultiralo bolestima ribe početkom leta. Zakačio ju je jedan od tri virusa, koji se javljaju poslednjih godina i napravio znatne gubitke, ne samo u Kapetanskom ritu nego i drugim ribnjacima.