Prosečna porodica u Srbiji baci 80.000 u đubre - Zašto značajan resurs, otpad o hrane završava na deponijama?
Komentari
(Foto: Huguette Roe/shutterstock.com)
U našoj zemlji u toku jedne godine na deponijama završi oko 250.000 tona hrana ili 35 tona po stanovniku. Razgradnjom tih materija proizvodi se ogromna količina ugljen-dioksida i metana koji ugrožavaju okolinu i zdravlje ljudi.
Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije ističe za Novosti da je otpad od hrane resurs u kome leži veliki finansijski i energetski potencijal.
- Od njega se u biogasnim postrojenjima dobija energent, a korišćenje te energije iz obnovljivih izvora jeste jedan od glavnih ciljeva naše Strategije upravljanja otpadom - objašnjava Mitrović.
- Od njega se u biogasnim postrojenjima dobija energent, a korišćenje te energije iz obnovljivih izvora jeste jedan od glavnih ciljeva naše Strategije upravljanja otpadom - objašnjava Mitrović.
- Ako podignemo i zaokružimo sistem upravljanja biorazgradivim otpadom to će doneti velike uštede i nacionalnom i lokalnim budžetima. Za najmanje 30 odsto se se smanjuju troškovi odvoženja otpada, logistike, goriva, a dobićemo energent.
On navodi da oko 90% otpada od hrane završi na deponijama, a njegovim raspadanjem stvaraju se velike emisije ugljen-dioksida što ugrožava životnu sredinu.
- Najviše otpada nastaje u ugostiteljskom sektoru, a zatim u javnim ustanovama, a tu su i pijace, hipermarketi sa prehrambenim proizvodima kojima je istekao rok trajanja - navodi Mitrović.
On navodi da oko 90% otpada od hrane završi na deponijama, a njegovim raspadanjem stvaraju se velike emisije ugljen-dioksida što ugrožava životnu sredinu.
- Najviše otpada nastaje u ugostiteljskom sektoru, a zatim u javnim ustanovama, a tu su i pijace, hipermarketi sa prehrambenim proizvodima kojima je istekao rok trajanja - navodi Mitrović.
- Samo u Beogradu dnevno se spremi više od 200.000 obroka u javnim ustanovama i neka ostane samo po 20 grama, to je velika količina.
Prema njegovim rečima, veliki deo otpada od hrane završava kao pomije za stoku, a ukoliko on dolazi iz zdravstvenog sektora tu može biti i ostataka farmaceutskih proizvoda.
- Ako se time hrane svinje ili neko pokupi ostatke lubenica i dinja sa pijaca da od toga pravi rakiju ili se prehrambeni proizvodi sa deponija čudnim kanalima pojavljuju na buvljacima i prodaju građanima, onda je to nova havarija za životni prostor - naglašava naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, veliki deo otpada od hrane završava kao pomije za stoku, a ukoliko on dolazi iz zdravstvenog sektora tu može biti i ostataka farmaceutskih proizvoda.
- Ako se time hrane svinje ili neko pokupi ostatke lubenica i dinja sa pijaca da od toga pravi rakiju ili se prehrambeni proizvodi sa deponija čudnim kanalima pojavljuju na buvljacima i prodaju građanima, onda je to nova havarija za životni prostor - naglašava naš sagovornik.
- Kada su u pitanju otpadna ulja, korišćena za pripremu hrane, samo se u Beogradu mesečno generiše oko 80 tona iz restorana i objekata brze hrane.
Od te količine, kako navodi, sakupi se oko 15 tona, što znači da se veliki deo tog otpada izliva u kanalizaciju, što je novi pritisak na vodotok i podzemne vode. Mitrović ističe i da sada u Srbiji nema dovoljno biogasnih postrojenja.
- To je veliki investicioni ciklus, biogasna postrojenja se grade kada ima mogućnosti da se obezbede dovoljne količine tog otpada da bi postojala sigurnost kapitala - precizira naš sagovornik.
Kod nas je sada, kako naglašava, oko 90% tog otpada van infrastrukture, odnosno završava na deponijama.
Od te količine, kako navodi, sakupi se oko 15 tona, što znači da se veliki deo tog otpada izliva u kanalizaciju, što je novi pritisak na vodotok i podzemne vode. Mitrović ističe i da sada u Srbiji nema dovoljno biogasnih postrojenja.
- To je veliki investicioni ciklus, biogasna postrojenja se grade kada ima mogućnosti da se obezbede dovoljne količine tog otpada da bi postojala sigurnost kapitala - precizira naš sagovornik.
Kod nas je sada, kako naglašava, oko 90% tog otpada van infrastrukture, odnosno završava na deponijama.
Tagovi:
Privredna komora Srbije
PKS
Siniša Mitrović
otpad od hrane
ugljen diokis
metan
raspadanje hrane
otpad
biogasna postrojenja
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.