NavMenu

Kako rešiti problem parkiranja u prestonici?

Izvor: Novosti Utorak, 13.10.2020. 13:53
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ulrich Mueller/shutterstock.com)Ilustracija
Da je problem parkiranja u gradu vrlo kompleksan i da zauzima centralno mesto u rešavanju problematike saobraćaja u Beogradu, mišljenja je Predrag Krstić, diplomirani saobraćajni inženjer i direktor Sektora saobraćaja u Urbanističkom zavodu Beograda.

Kako navodi, on se u planovima detaljne regulacije i prostornim planovima koje ovaj Zavod izrađuje ne očitava, već na ulicama.

- U svim urbanističkim planovima planira se potreban broj mesta za nove sadržaje i namene. Drugo je da li se i kako sprovode ti urbanistički planovi. U Planu generalne regulacije (PGR) Beograda, koji je još na snazi (u toku su njegove izmene i dopune) planirano je da se problem parkiranja mora rešiti na pripadajućoj parceli. Ako se gradi neki objekat, mi planiramo koliko parking-mesta u skladu sa kvadraturom treba da se obezbedi na parceli, bilo da se radi o stambenoj ili poslovnoj zgradi. Sadašnji normativ za planiranje potrebnog broja parking-mesta 1,1 parking-mesto po stambenoj jedinici, dok su normativi za objekte trgovine, kulture dati na osnovu površine objekta, ili prema broju stolova u ugostiteljstvu, kreveta u hotelijerstvu - pojašnjava Krstić.

Kaže da je potrebno uraditi studiju normativa za parkiranje u Beogradu, kao što je to uradio Saobraćajni fakultet 2003. godine, kako bi se na osnovu toga odredio potreban broj parking-mesta u prestonici.

- Studija iz 2003. imala je rigidnije normative koje smo probali da unesemo u PGR Beograda koji je kasnije rađen, ali to tada nije naišlo na odobravanje. Zato smo u PGR uneli normative koji su u to vreme već bili korišćeni za procenu potrebnog broja parking-mesta u urbanističkim planovima. Nova studija bi možda dokazala da je 1,1 parking-mesto po stambenoj jedinici dovoljno, a možda će to biti i neka veća vrednost - ističe Krstić.

Sagovornik Novosti napominje da u centralnoj zoni problem parkiranja dostiže nivo komunalnog problema, jer negde ne možete proći trotoarom. U perifrenim delovima grada, taj problem je manje izražen, ali se ni tamo ne može zanemariti.

- Činjenica je da je problem parkiranja u stambenim zonama posledica nepotpune realizacije potrebnog broja parking-mesta planiranih urbanističkim planovima, ili njihove prenamene! To dovodi do parkiranja na površinama koje za to nisu namenjene i na saobraćajnicama što smanjuju propusnu moć, povećava gužvu u saobraćaju - priča Krstić.

Urbanistički zavod uradio je 2011. Plan generalne regulacije mreže javnih garaža, koji je predstavljao jedan od koraka u rešavanju problem parkiranja u gradu, uz neke režimske mere i zonski sistem parkiranja. Planom je obrađeno više od 50 lokacija za izgradnju javnih garaža, ali je ostavljena mogućnost da se kroz mikrolokacijske analize, javne garaže planiraju i na drugim lokacijama koje tada nisu prepoznate kao pogodne za tu namenu.

- Hteli smo da nađemo meru između toga koliko parking mesta treba obezbediti u centru i koliko je to opravdano, jer što više mesta obezbeđujete, time privlačite veći broj automobila. A to nije cilj. Ako javna garaža treba da reši parkiranje u nekoj zoni, onda je potrebno ukinuti parking-mesta na potezima na kojima nisu dobro rešenje. Pokazati da je urbanistički moguće rešiti prostor po meri čoveka - navodi naš sagovornik.

To znači da prednost treba dati pešačkom, biciklističkom i javnom saobraćaju, a tek posle automobilu. I to jeste plan, kako objašnjava Krstić, da se promeni hjerarhija među vidovima saobraćaja. Rešenja za ovaj gorući problem ima, a prvi korak može biti da se uradi studija normativa za parkiranje, onda promena postojećih ako se pokaže da nisu odgovarajući.

- Zatim sledi kontrola realizacije planova tokom gradnje objekata sa namenskim garažama i dalje tokom izdavanja upotrebne dozvole kako bi se sprečila prenamena parking-prostora. Relizacija javnih garaža u zonama povećane atraktivnosti, sa merom da se parking-mestom može upravljati na sistemski način, a sve sa ciljem da prednost u odvijanju saobraćaja damo pešacima i javnom prevozu. Jedan od pravaca je da postoji obaveza kupovine parking-mesta uz svaki stan - tvrdi Krstić.

Ideja ograničavanja pristupa centru za automobile, podrazumeva da na obodu bude više javnih garaža. I one bi morale da funkcionišu po određenom režimu za stanovnike te zone. Oni koji dolaze do centra da obave neki posao, vozila bi trebalo da ostave u garaži, a onda prevozom da dođu do samog jezgra. Zato je potreban pouzdan javni prevoz da odgovori na potrebe korisnika. Upravo će se zato, kako kaže, "sve tri linije budućeg metroa, ukrštati u centru".
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.