Međunarodna istraživačka mreža Intesa Sanpaolo: Region otporniji na krizu nego 2008, posebno Srbija
Izvor: Tanjug
Ponedeljak, 20.07.2020.
15:46
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/geralt)
- Naime, u poslednjih nekoliko godina, javni i eksterni računi su se osetno popravili u celom regionu. Primera radi, u Srbiji je udeo javnog duga u BDP-u opao sa skoro 70% u 2015. godini na oko 52% u prvom kvartalu ove godine, a udeo spoljnog duga u BDP-u sa 73,5% sveden je na blizu 61,9% - ukazuje Salseći.
U isto vreme, kako dodaje, udeo problematičnih kredita u Srbiji u ukupnim kreditima je drastično opao u bankarskom sektoru, sa preko 20% u 2015. godini na 5% u ovom trenutku.
- Problematični krediti će se sigurno povećati zbog recesije, kao i u celom regionu Centralne i istočne Evrope i Jugoistočne Evrope, ali je ekonomija zemlje sada mnogo otpornija na eksterne šokove nego pre deset godina - kaže Salseći u intervjuu za Magazin biznis.
Napominje da su ekonomije Zapadnog Balkana još u ranim fazama pristupanja Evropskoj uniji, pa je, smatra, njihova pozicija utoliko složenija.
Prema njegovom mišljenju, sasvim je izvesno da će budući globalni smer trgovinskih i investicionih aranžmana biti promenjen, što znači da će to uticati na ekonomsku perspektivu izvozno orijentisanih ekonomija u regionu CIE i JIE, i posebno na Zapadnom Balkanu.
- Ali, u tom kontekstu posmatrano, s obzirom na još uvek nisku cenu rada u regionu, zemlje Zapadnog Balkana bi mogle da osete pozitivne efekte mogućeg izmeštanja dela zapadnoevropske prerađivačke industrije iz azijskih u evropske proizvodne centre, nakon pandemije Kovid-19 - dodaje Salseći.
U prilog tome navodi da se priliv stranih direktnih investicija na Zapadnom Balkanu pre pandemijske krize kretao oko 12,7 mlrd EUR, a vrednost trgovine sa EU oko 55 mlrd EUR.
- Zapadni Balkan se, zapravo, sve više integriše u globalne lance vrednosti preko kompanija iz EU, a posebno Nemačke - primećuje Salseći.
Ističe da će negativni efekti pandemije biti posebno snažni u Evropi, te da Međunarodna istraživačka mreža Intesa Sanpaolo očekuje pad stope rasta BDP-a za 5,8% u regionu CIE i JIE.
- U okviru toga će ekstremni pad biti u sledećim državama: oko minus 8,5% u Slovačkoj i Sloveniji među zemljama CIE, i minus 9,6% u Hrvatskoj u regionu JIE - precizira Salseći.
Nakon toga će, kaže, uslediti oporavak od oko 4,3% u 2021. godini, ali će ostati negativan kumulativni uticaj od oko 1,5% u dvogodišnjem periodu.
Ocenjujući da su države regiona pojedinačno donosile odlučne fiskalne mere za spas svojih ekonomija, Salseći podseća da su se u pružanje pomoći uključili i MMF i Svetska banka, kao i međunarodne finansijske institucije, među kojima su EBRD i EIB.
- U Evropi, sredstva EU su stavljena na raspolaganje zemljama članicama EU iz regiona CIE i JIE, kao i zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice - kandidatima kao što je Srbija i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU kao što je Bosna. EK zajedno sa EIB, obezbedila je u aprilu paket od 3,3 mlrd EUR za pokrivanje zdravstvenih potreba vezanih za virus korona i socioekonomski oporavak posle pandemije i najavila da će podržati evropsku agendu Zapadnog Balkana ekonomskim i investicionim planom za region. Očekuje se da će plan biti predstavljen krajem 2020. godine - naveo je Đanluka Salseći.
Tagovi:
Intesa Sanpaolo grupacija
MMF
Svetska banka
EBRD
EIB
Đanluka Salseći
javni dug
BDP
udeo problematičnih kredita
koronavirus
virus korona
kovid 19
ekonomska kriza
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.