NavMenu

Stručnjaci za upravljanje rizikom predviđaju šta čeka privredu posle pandemije

Izvor: eKapija Utorak, 21.04.2020. 10:46
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com)Ilustracija
U početku je epidemija COVID-19 u Kini zahvatila samo ograničen broj lanaca vrednosti - ali od tada se pretvorila u globalnu pandemiju. Posledice su stvorile dvostruki šok - ponudu i potražnju - koji utiče na veliki broj industrija u celom svetu. Jedinstvenost ove krize čini poređenje s prethodnim beskorisnim, jer su sve imale finansijsko poreklo (npr. Globalna kreditna kriza 2008-09, Velika depresija 1929.). Pitanje više nije u kojim će zemljama i sektorima aktivnosti biti pogođene ovim šokom, već o tome koji će se retki poštedeti, ocenjuju stručnjaci kompanije Coface, koja se bavi upravljanjem rizikom u globalnoj ekonomiji.

Coface predviđa da će 2020. godine doći do prve recesije globalne ekonomije od 2009. godine, sa stopom rasta od -1.3% (nakon + 2.5% u 2019. godini). Coface takođe očekuje recesiju u 68 zemalja (u odnosu na samo 11 prošle godine), svetska trgovina ove godine će pasti za 4,3% (posle pada od -0,4% u 2019.) i porast poslovnih neuspeha u svetu za 25% (u poređenju s našom prethodnom januarskom prognozom od +2%).


Najveći porast poslovnih neuspeha od 2009: +25% očekuje se u 2020.

Kreditni rizik preduzeća biće vrlo visok čak i u scenariju "najboljeg slučaja", gde se ekonomska aktivnost postepeno pokreće u trećem kvartalu godine, a nema drugog talasa epidemije koronavirusa u drugoj polovini 2020. godine.

Ovaj trend poslovnog neuspeha uticao bi na Sjedinjene Države (+39%) i sve glavne zapadnoevropske ekonomije (+18%): Nemačku (+11%), Francusku (+15%), Ujedinjenog Kraljevstva (+33%), Italije (+18%) i Španije (+22%). Šok bi mogao biti još silovitiji u ekonomijama u nastajanju: pored upravljanja pandemijom, koja će im biti teža, oni se suočavaju i sa padom cene nafte, kao i odlivima kapitala koji su se utrostručili u odnosu na nivo iz 2008. godine.


Obim međunarodne trgovine opadaće već drugu godinu zaredom, moguća modifikacija robe međunarodne trgovinske strukture?

Rizici koji važe zbog prognoze pada obima svetske trgovine od 4,3% u 2020. godini su u padu, jer brojne najave zatvaranja granica nisu uzete u obzir u modelu Cofaceovog predviđanja (model zasnovan na cenama nafte, troškovima isporuke, poverenju proizvodnih kompanija u Sjedinjenim Državama i korejski izvoz kao objašnjene varijable).

Dugoročno gledano, kriza COVID-19 mogla bi takođe da ima posledice na strukturu globalnih lanaca vrednosti. Glavni izvor ranjivosti kompanija u trenutnom kontekstu je njihova velika zavisnost od smanjenog broja dobavljača smeštenih u nekoliko, ili čak u jednoj zemlji. Stoga će povećavanje ovog broja kako bi predvideli moguće prekide u lancu snabdevanja biti prioritet za kompanije.


Većina sektora je pogođena, mada su neki pošteđeni

Za preduzeća su iznenadne mere zatvaranja koje su preduzele vlade u više od 40 zemalja radi zaustavljanja širenja virusa COVID-19, koji predstavlja više od polovine svetske populacije, imale trenutne posledice. Ove mere su rezultirale šokom snabdevanja za razliku od bilo koje primećene tokom prethodnih velikih kriza. Početni šok nije bio posledica finansijske krize, već se odnosio na realnu ekonomiju: ljudi ne mogu da rade, a kompanije doživljavaju prekide u intermedijarnom snabdevanju robom.

Turizam, hoteli, restorani, slobodno vrijeme i transport su teško pogođeni, kao i gotovo svi specijalizovani segmenti distribucije i većina proizvodnog sektora (isključujući poljoprivredno-prehrambenu industriju). Ostali uslužni sektori su mnogo manje pogođeni: telekomunikacije, voda i sanitarni postupci, da ih samo nabrojimo.

Uz ovaj šok ponude jednako je brutalan šok potražnje. Mnogi potrošači otkazuju ili odlažu troškove na robu i usluge. Osim toga, poverenje domaćinstava slabi zbog uticaja zatočenja. Trajna roba široke potrošnje, kao što su vozila, verovatno će biti među najviše kažnjenih zbog ovog šoka. Ostali troškovi, poput tekstila i odeće, kao i elektronike, takođe će se verovatno smanjiti na gotovo nulu. Na drugom kraju spektra, potrošnja poljoprivredno-prehrambenih i farmaceutskih proizvoda može zaista imati koristi od ove izuzetne situacije.


Političke posledice pandemije

Najočiglednija posledica pandemije u kratkom roku je pogoršanje postojećih geopolitičkih tenzija. Ne može se isključiti rizik od novog talasa protekcionističkih mera, posebno usmerenih na ključne sektore novog zdravstvenog i ekonomskog poretka (npr. ograničavanje izvoza poljoprivredno-prehrambenih i/ili farmaceutskih proizvoda, koji se smatraju vitalnim). Nastavak američko-kineskog "trgovinskog rata" usmeren na strateške sektore, pre svega elektroniku, takođe ostaje mogućnost. To bi moglo biti pojačano predsedničkom kampanjom u Sjedinjenim Državama i / ili događajem porasta socijalnih protesta u jednoj od ove dve države.
Komentari
Vaš komentar

Tema u žiži: Korona i biznis

Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.