NavMenu

Evropa pokušava da se oslobodi zavisnosti od uvoza lekova - Proizvodnja najjeftinija u Kini i Indiji

Izvor: Beta Sreda, 18.03.2020. 18:38
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sanja Šojić)Ilustracija
Pandemija virusa korona i strah od nestašica medikamenata samo su ponovo istakli problem koji postoji već duže vreme - zavisnost svetske farmaceutske industrije od malog broja proizvođača koji lekove proizvode u Indiji i Kini, zemljama u kojima je proizvodnja najjeftinija.

Lanac snabdevanja lekovima u današnje vreme se proteže preko celih kontinenata. Evropski farmaceutski koncerni svoje proizvode prave u Indiji, ali oko 70% osnovnih aktivnih supstanci lekova potiče iz Kine.

Kina, na primer, proizvodi 80% do 90% aktivnih sastojaka za proizvodnju antibiotika. Razlog je jednostavan - ti sastojci se nigde drugde ne mogu proizvesti tako jeftino i u tolikim količinama, prenosi Euraktiv Nemačka.

Međutim, Kina i Indija u suštini nemaju sopstvenu farmaceutsku industriju. Ono što se u tim zemljama proizvodi su takozvani generički lekovi, dakle lekovi čija su patentna prava istekla i koje sa istim hemijskim sastavom i sa istim dejstvom mogu da kopiraju drugi proizvođači.

Generički lekovi su na tržištu medikamenata potrebni, zato što su mnogo jeftiniji od zaštićenih orginalnih preparata. Visoka cena rezultat je činjenice da svaki lek do puštanja u prodaju mora da prođe bezbroj ispitivanja, što po pravilu traje više od 10 godina i "guta" milione evra. Generički lekovi zato pokrivaju veliki deo medicinskih potreba u svetu.

S obzirom na to da ispitivanje i dobijanje dozvole za nove lekove zahteva mnogo vremena, novca i iskustva, tržište zaštićenih orginalnih ili inovativnih preparata još uvek je u rukama zapadnih industrijskih država. Pogled na broj ispitivanja lekova koja su pokrenule farmaceutske kompanije, pokazuje da SAD na globalnom planu ubedljivo vode u oblasti farmaceutskih istraživanja. U 2017. godini u SAD je, prema podacima Udruženja nemačkih farmaceutskih kompanija, sprovedeno 2.320 takvih studija. U Nemačkoj ih je, poređenja radi, bilo 588, u Kini 352, a u Indiji svega 56, prenosi Euraktiv Nemačka.

Međutim, Kina ne želi da ostane radionica svetske farmaceutske industrije, već želi da preuzme vodeću ulogu i u istraživanju. Evropska trgovinska komora nedavno je u jednom dokumentu konstatovala da se "Kina nalazi u ključnoj fazi, pošto se od proizvođača generičkih lekova pretvara u ponuđača originalnih lekova".

Za preseljenje proizvodnje generičkih lekova u zemlje nečlanice EU godinama su postojali i pravni razlozi. Evropsko patentno pravo, koje nekom leku pruža zaštitu 20 godina, istovremeno zabranjuje da se u tom periodu proizvode bilo kakve generičke kopije leka , čak i ako su namenjene izvozu u treće zemlje, ili unapred razvijene za prodaju posle isteka patentne zaštite.

To je mnoge proizvođače primoralo da proizvodnju generičkih lekova presele u inostranstvo, smatraju stručnjaci, koji dodaju da na postojeće stanje u farmaceutskoj industriji bitno utiče i odnos socijalnog osiguranja i proizvođača.

U Nemačkoj, na primer, zdravstvena osiguranja putem velikih javnih tendera odlučuju sa kojim će proizvođačima sklopiti ugovore, a reč je o kompanijama preko kojih se prodaje i većina generičkih lekova. Glavni kriterijum za sklapanje ugovora je cena. Zato snabdevanje medicinskim preparatima sve češće zavisi od jedne ili dve grupacije kompanija.

Nemačko udruženje Pro-Generika upozorilo je da zavstvenom sistemu "nedostaje plan B, za slučaj da neki proizvođač ispadne iz igre" i da je to "veoma uznemiravajuća pomisao".

Mnogi stručnjaci misle da je tržište generičkih lekova potrebno vratiti u Evropsku uniju. Oni smatraju da bi zdravstvena osiguranja preko neke vrste kvota mogla da budu obavezana da na tenderima uzmu u obzir i proizvođače koji aktivne supstance nabavljaju u EU, a ne samo iz inostranstva.

Tom temom su počele da se bave i institucije na nivou EU. U februaru 2019. godine doneta je odluka o ublažavanju evropskog patentnog prava kako bi se ublažio njegov negativan uticaj na konkurentnost privrede. Tako je u međuvremenu omogućen izvoz generičkih lekova iz EU i u slučaju da patentno pravo na originalni preparat još važi. Dozvoljena je i proizvodnja leka za zalihe koje će se prodavati posle isteka patentnog prava.

Takvim rešenjima, međutim, nisu zadovoljna istraživačke farmaceutske kompanije, koje smatraju da svako ograničavanje patentnog prava potkopava skupocena ispitivanja novih preparata.

Ono što nova regulativa Evropske unije ne može da promeni - Evropa u proizvodnji lekova u pogledu cene ne može da se takmiči sa azijskim tržštem. I sve dok Indija i Kine budu u stanju da jefitno proizvode lekove, svetsko tržište će zavisiti od njih.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.