Krompira sve manje - Skupa proizvodnja i nedostatak državnih podsticaja
Komentari
Krompir (Foto: benjamas11/shutterstock.com)
Statistika kaže da se godišnje površine umanjuju od 2% do 8%, premda se potrošnja ne menja: godišnje se po glavi stanovnika pojede oko 100 kilograma krompira.
Prošle godine smo ga imali na oko 28.000 hektara i dobili oko pola miliona tona, dok je pre dve i po decenije u našoj zemlji pod krompirom bilo čak 110.000 hektara. U proseku se na hektaru može dobiti od 20, pa do čak 80 tona, u zavisnosti od toga kakvi su godina, kvalitet semena i agrotehnika, s tim što to povrće zahteva navodnjavanje, pa se u setvu ne vredi upuštati ukoliko površine nisu pod zalivnim sistemima.
Povrtari ove zime očekuju solidnu zaradu. Prošla godina bila je dobra, i trenutna cena na veliko im odgovara, kreće se od 34 do 38 dinara kilogram, dok je na pijacama kilogram krompira od 65 do 70 dinara, a u velikim marketima deset do 15 dinara jeftiniji.
Predsednik Udruženja povrtara Vojvodine prof. dr Žarko Ilin kaže da povrtare od krompira odvraćaju skupa proizvodnja i nedostatak državnih podsticaja.
- Za hektar krompira potrebno je između 4.000 EUR i 5.500 EUR, pa bi podsticaji bili prava mera da se krompir vrati na naše njive. U tom pogledu naša država bi trebala samo da se ugleda na razvijene zemlje EU, gde za krompir povrtari dobijaju između 270 EUR i 370 EUR po hektaru. U odnosu na to koliko je setva skupa, ti podsticaji nisu veliki, ali su opet nešto u odnosu na 4.000 dinara, koliko država daje domaćim poljoprivrednicima kao podsticaj za biljnu proizvodnju - naglašava Ilin.
Jedan od većih proizvođača Vladimir Zelenović iz Siriga navodi da su potrebni podsticaji za izgradnju hladnjača kakve su dobili voćari, zapremine između 1.500 do 2.000 tona. Navodi i da su naš i evropski krompir isti, pa se bez problema izvozi.
Nekoliko proizvođača na području Despotova i Pivnica, okupljenih oko Zemljoradničke zadruge Despotvo–Pivnice, krompir izvozi kad god se za to ukaže prilika i ujedno pokriva i potrebe ovdašnjeg tršišta.
- Već godinama krompir se seje na 75 hektara. Proizvodnja je izuzetno skupa, pogotovo uvozno seme i specijalne priključne mašine. Trebaju nam podsticaji za kombajn za sakupljanje krompira, precizne sejalice, jaki traktori, prikolice - kaže direktor Zemljoradničke zadruge Duško Mijić.
Tagovi:
Udruženje povrtara Vojvodine
Zemljoradnička zadruga Despotvo Pivnice
Žarko Ilin
Vladimir Zelenović
Duško Mijić
Sirig
Despotovo
Pivnice
krompir
setva krompira
uzgoj krompira
potrošnja krompira
cena krompira
seme krompira
priljučne mašine
kombajn za sakupljanje krompira
precizne sejalice
traktori
prikolice
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.