NavMenu

Proizvođači konoplje traže izmenu propisa i korišćenje cele biljke

Izvor: Dnevnik Nedelja, 09.02.2020. 11:40
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Andris Tkacenko/shutterstock.com)Ilustracija
Nacionalna asocijacija konopljara Srbije želi da se izbori za izmenu Pravilnika o uslovima za gajenje konoplje, a potom i zakona.

Nacionalna asocijacija konopljara Srbije (NAKS) novoosnovana je organizacija koja okuplja brojna srodna udruženja, ali i institucije koje su deo poljoprivredne, medicinske, hemijske, građevinske branše.

Cilj je da se ujedinjeni izbore najpre za izmenu Pravilnika o uslovima za gajenje konoplje, a potom i zakona, a da u međuvremenu krenu da rešavaju ekološke probleme pa čak i podignu "državu na noge".

- Borimo za jednu stvar koja je vrlo isplativa za celu državu, a podrazumeva korišćenje cele biljke, a ne samo stabljike - pojašnjava predstavnik NAKS Slobodan Stojanović.

Plan i program asocijacije je da izleči Srbiju, razvije privredu i selo, pokrene nove održive eko-industrije, omogući zapošljavanje, smanji zagađenja prirodne sredine pa i da utiče na smanjenje masovne ekonomske migracije mladih.

- Prvi potez nam je se napiše predlog za eko-rešenje, jer to je tu, na pragu, uskoro kreće setva, da se dobiju podsticaji u semenu, a onda ćemo u hodu rešavati kako da se upale tačke za industriju - dodaje Stojanović i pojašnjava kako bi to izgledalo u praksi, pozivajući se na primere iz inostranstva.

- Nemci pored reka seju konoplju kako bi ih očistili od otrova. Takođe, kad dve godine seješ konoplju na istoj njivi, ona je kompletno očisti, možeš da imaš eko-zemljište. Dokazano je da hektar konoplje menja pet hektara šume kako u biomasi, tako i u pročišćenju vazduha. Možemo u aprilu da počnemo da sejemo konoplju, a budući da bismo pravili guste zasade koji bi čistili zemlju, ujedno bismo uspeli da aktiviramo deo po deo drugih industrija. Tu je građevina, jer ako od 2,5 hektara stabla dobiješ kuću od 45 kvadrata pod krov, onda možemo da poklanjamo po jednu godišnje. Sarađujemo sa kanadskom firmom Just BioFiber koja pravi blokove od konoplje i hoće da im isporučimo 1.600 tona blokova godišnje, ali iz čega ako nam država ima takve zakone da je to neisplativo, jer dozvoljava korišćenje samo stabljike, jer ona košta 70 EUR po toni, a dobiješ četiri tone na hektaru i ko će je, onda, sejati zarad toga? - pita sagovornik Dnevnika.

Prema njegovim rečima, Nemci koji žele da kupe ulje CBD-a u Holandiji, ne mogu to da urade sa receptom svog lekara, već onog koji radi u državi u kojoj se kupuje, pa se Stojanović pita zašto mi ne bismo razvili takav biznis pa i po tri puta manjoj ceni nego po Evropi, a koja bi i tada bila isplativa za proizvođače.

- Može proizvodnja da se prebaci na Hemofarm i Galeniku za početak, onda će naše banje raditi 365 dana u godini, kod nas će i stranci lečiti leukom, MS, karcinom, a budžet države se puni. Želimo da razvijemo čitavu industriju, a priča sa CBD-om je samo ’pumpa’ koja sve pokreće. Bili smo drugi izvoznici konoplje na svetu za vreme Tita, imamo dobro znanje i mi možemo druge da učimo - ističe Stojanović.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.