NavMenu

Ispunjeno teatarsko obećanje kneza Mihaila - sto četrdeset godina od otvaranja Narodnog pozorišta u Beogradu

Izvor: Politika Ponedeljak, 02.11.2009. 09:42
Komentari
Podeli

Zgrada Narodnog pozorišta u Beogradu, po graviri Fr. Halupe, objavljena u čehoslovačkim novinama "Svetozor" 1868. Uveče, 30. oktobra 1869. blistalo je Narodno pozorište u punoj svetlosti. Široki plamenovi gasnog osvetljenja, donde nepoznatog u Beogradu, izbijali su iz mnogobrojnih lustera u plafonu, dužinom loža i na galerijama...

Ovim rečima je Kosta Hristić u "Zapisima starog Beograđanina" opisao događaj otvaranja Narodnog pozorišta u Beogradu, koje je naišlo na opšte oduševljenje ondašnje publike. Tačno 140 godina od tog trenutka valja se podsetiti da su nastojanja da se u Beogradu sagradi Narodno pozorište otpočela sredinom 19. veka, da su trajala skoro tri decenije s promenljivom srećom da bi se, s uspehom, završila tek 1869.

Prvo pozorište u Beogradu bio je Teatar na Đumruku 1841. ali je njegov vek bio kratak, do kraja jula 1842. Teatar je bio ustrojen "po višoj naredbi" kneza Mihaila koji je za njegov nastanak dao vlastiti novac što će činiti i kasnije, kada počne odlučna bitka za profesionalno pozorište u Beogradu.

Od presudnog značaja za podizanje Narodnog pozorišta bio je događaj od 5. novembra 1867. kada je knez Mihailo dao obećanje upravniku novosadskog pozorišta Jovanu Đorđeviću: "Sazidaćemo mi vama teatar za sebe, pa ćete biti sasvim zadovoljni". Radosna vest začas se pronela Beogradom i celim srpstvom. Samo nekoliko nedelja kasnije knez je izvršio zadatu reč i dao 5.000 dukata iz sopstvenih sredstava. Odlukom kneza određena je 12. marta 1968. lokacija za izgradnju pozorišta kod Stambol kapije. Arhitekta Aleksandar Bugarski projektovao je zgradu po Kasanovom projektu ali s velikim promenama jer je tražena mnogo veća zgrada.

Narodno pozorište ustanovljeno je 13. juna 1868. i već 15. oktobra zakonom postalo državno. Predstavljačka družina obrazovana je od ansambla Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, a raspisan je i konkurs. Upravitelj je bio Jovan Đorđević. Prva predstava održana je 10. novembra 1867. u preuređenoj kafani "Kod Engleske kraljice". Knez Mihailo je smatrao da se sa gradnjom mora požuriti i želeo je da pozorište bude gotovo do 15. oktobra 1868. Okolnosti su odredile drugačije.

Temelji pozorišne zgrade počeli su da se kopaju 23. maja 1868. samo šest dana pre ubistva kneza Mihaila! Pogibija kneza prekinula je radove i zapretila je opasnost da čitav poduhvat bude doveden u pitanje. Međutim, vlada je objavila da se volja pokojnog kneza mora ispuniti i radovi su nastavljeni. Ipak, nije sve teklo glatko. Preduzimač Josip Štajnlehner uzeo je celokupnu sumu koju je dao knez i sredstva su nedostajala. Srpski rodoljub Miša Anastasijević dao je 1000 dukata, a zatim su se nizali priložnici čija su imena upisana zlatnim slovima na mermernoj ploči u foajeu Druge galerije; među njima su i dva opančara. Doprinos od 450 dukata dala je i Pozorišna družina gostovanjem u Šapcu.

Polaganje kamena temeljca izvršio je maloletni knez Milan Obrenović 18. avgusta 1868. i ugrađena je povelja - Spomenica na pergamentu, u kutiji od stakla i lima. Temelje je osveštao arhiepiskop beogradski i mitropolit Srbije Mihail. Govor je održao Filip Hristić. Posle samo nekoliko meseci, zdanje je bilo pod krovom, ali bez unutrašnje opreme i dekorisanja. Pozornicu i mehaniku izradio je mašinista bečkog dvorskog pozorišta Veber, zavese i ukrase čuveni bečki slikar Johan Kaucki, uz saradnju srpskog slikara Stevana Todorovića. Zgrada je zauzimala 1000 m2 , imala visinu od četiri sprata i 763 mesta, a sa stajanjem 800. Unutrašnji radovi potrajali su do sredine oktobra 1869. kada je zgrada najzad u potpunosti završena. Za izgradnju je utrošeno 12.900 dukata.

Narodno pozorište otvoreno je 30. oktobra 1869. predstavom "Posmrtna slava Kneza Mihaila" Đorđa Maletića, sa muzikom Dragutina Reša, u režiji Alekse Bačvanskog. Nastupili su čuveni glumci: Adam Mandrović, Đorđe Peleš, Miloš Cvetić, Toša Jovanović, Milka Grgurova, Marija Jelenska, Julka Jovanović i drugi.

Uzbuđenje u Beogradu bilo je veliko. Ulaznice su bile razgrabljene, a pred zgradom je ostala masa naroda. Odmah je oglašena repriza za sutradan, s nižim cenama.

Jovan Đorđević, upravitelj, održao je pozdravnu besedu, odao zahvalnost pokojnom knezu Mihailu, začetniku ideje podizanja pozorišta i velikom darodavcu, i vladi namesnika koja je dovršila zamisao pokojnog kneza. Zatim je svirana Uvertira Dragutina Reša a Prolog u stihovima Jovana Đorđevića u slavu kneza Mihaila izgovorio je Adam Mandrović. Vrhunac doživljaja bio je prikaz kneza Mihaila na konju, trenutak kada je primio ključeve oslobođenog Beograda. Predstavljač kneza bio je dobro pogođen likom i pojavom da se imao utisak živoga kneza. Bio je to Ducman, knežev štalmajstor. Taj prizor izazvao je zanos u gledalištu i publika je u suzama pljeskala i uzdasima izražavala osećanja za ubijenim knezom.

Veličanstveni događaj opisan je u štampi. "Vidov dan" je zabeležio da je narod pred otvaranje pozorišta stajao i vikao "Živelo Narodno pozorište!"... List "Jedinstvo" izdvojio je učinak tehnike: "Sevalo je, da oči zasene, grmelo je, da uši zagluhnu... Stvarao se mrak, kroz koji je strahovito besnela oluja, posle su naišle podzemne vatre, a na nebu se ukazala divna svetlost". Izneta je i tvrdnja da "u estetičkom pogledu naše pozorište po unutrašnjoj svojoj lepoti može stajati naporedo sa mnogim znatnijim binama u ostalom izobraženom svetu". U građanstvu se širila legenda o lepoti i raskoši zdanja. Uveče je narod dolazio da vidi jedinu raskošno osvetljenu zgradu u Beogradu i Narodno pozorište nazvao "kućom svetlosti".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 02.11.09.)

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.