Mala gazdinstva mogu da zarade proizvodnjom sira, prodajom prasića i priplodnih jaja ukrasne živine
Komentari
Ilustracija (Foto: Lucky_elephant/shutterstock.com)
Dejan Lazić iz Velikog Orašja u Pomoravlju sa svojim članovima domaćinstva kaže da je posle dužeg lutanja pronašao šta da proizvodi i na koji način proizvedenu robu najbrže da plasira na tržištu.
Lazić poseduje 12 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta na kome seje kukuruz, ječam, soju i detelinu lucerku. Sve proizvedene količine ovih ratarskih useva upotrebi za ishranu stoke. On ima izgrađenu štalu sa mlekovodom i automatskim izđubravanjem, kapaciteta 20 krava muzara, ali retko kada ima više od 10 mlekulja.
- Stočarski stručnjaci kažu da je za ishranu jedne krave muzare potrebno proizvesti hrane sa jednog hektara zemljišta. Uverio sam se da su u pravu, pa zato u mojoj štali uglavnom bude najviše 10 -12 grla goveda, odnosno junica i muznih krava - kaže Dejan.
Lazići od mleka prave beli meki i tvrdi sir na stari tradicionalni način, koji prodaju na kućnom pragu i na pijaci u Velikoj Plani.
- Prodajna cena kilograma sira je povoljna, 300 dinara, pa nam kupci telefonom unapred rezervišu željene količine, a oni koji žele tvrdi sir moraju da sačekaju nekoliko dana. Potražnja je velika pa bismo mogli sadašnju količinu gotovo da dupliramo. Međutim, mi i određenu količinu mleka raznosimo po selu - ističe Dejan.
Osim farme krava, Lazići imaju savremeno izgrađen i tehnički opremljen objekat za držanje krmača i odgoj prasića. Gaje sedam do osam krmača rase landras, a odnegovane prasiće prodaju zainteresovanim stočarima za dalji tov i isporuku klanicama.
- Ranije smo tovili svinje, ali nam se taj posao više ne isplati. Tovljenici mnogo jedu, a kada se tovni ciklus završi, po čudnom ustaljenom pravilu, cena se drastično smanji, tako da nemamo nikakvu računicu, čak ni cenu potrošene stočne hrane ne možemo da nadoknadimo. Ovako, prodajom prasića težine oko 25 kilograma, pristojno zaradimo - kaže Dejan i nada se da će najavljenim početkom izvoza svinja u Kinu, verovatno da poveća broj krmača i odnegovanih prasadi.
Treći po veličini izvor prihoda je uzgoj rasne živine: kokoške, ćurke, morke, patke, japanske prepelice, a najponosniji su na kvalitetno jato kineske labudaste guske. Uglavnom prodaju priplodna jaja i mladu živinu, a odrasle jedinke muškog pola Lazić razmenjuje sa kolegama - odgajivačima radi takozvanog genetskog osvežavanja krvi.
- Najviše je rasa kokoši: nju hempšir, australorp, vijandota, italijanka, brama, kao i araukana koja nosi obojena, svetlo plava jaja. Imam priplodno jato od dvadesetak kineskih labudastih gusaka, pa prodajom priplodnih jaja i guščića kaplje dobra zarada - zadovoljan je Dejan.
Tagovi:
Dejan Lazić
Veliko Orašje
mala poljoprivredna gazdinstva
uzgoj kukuruza
uzgoj ječma
uzgoj soje
uzgoj lucerke
ishrana stoke
mlekovod
automatsko izđubravanje
krave muzare
ishrana krave
proizvodnja mleka
proizvodnja sira
cena sira
odgoj prasića
krmača rase landras
tovljenje svinja
cena tovljenika
uzgoj rasne živine
uzgoj kokošaka
uzgoj ćurki
uzgoj morki
uzgoj patki
uzgoj japanske prepelice
uzgoj kineske labudaste guske
prodaja priplodnih jaja
prodaja mlade živine
nju hempšir
australorp
vijandota
italijanka
brama
araukana
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.