NavMenu

Mala gazdinstva mogu da zarade proizvodnjom sira, prodajom prasića i priplodnih jaja ukrasne živine

Izvor: Agroklub Petak, 04.10.2019. 10:48
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Lucky_elephant/shutterstock.com)Ilustracija
Mala poljoprivredna gazdinstva koja obrađuju oko 10 hektara zemlje najbrojnija su u srpskim selima. Njima je najteže da se specijalizuju za jednu oblast proizvodnje, koja će im donositi dohodak dovoljan za podmirenje životnih troškova članova domaćinstva, ali i omogućiti investiranje svih tekućih agrarnih poslova.

Dejan Lazić iz Velikog Orašja u Pomoravlju sa svojim članovima domaćinstva kaže da je posle dužeg lutanja pronašao šta da proizvodi i na koji način proizvedenu robu najbrže da plasira na tržištu.

Lazić poseduje 12 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta na kome seje kukuruz, ječam, soju i detelinu lucerku. Sve proizvedene količine ovih ratarskih useva upotrebi za ishranu stoke. On ima izgrađenu štalu sa mlekovodom i automatskim izđubravanjem, kapaciteta 20 krava muzara, ali retko kada ima više od 10 mlekulja.

- Stočarski stručnjaci kažu da je za ishranu jedne krave muzare potrebno proizvesti hrane sa jednog hektara zemljišta. Uverio sam se da su u pravu, pa zato u mojoj štali uglavnom bude najviše 10 -12 grla goveda, odnosno junica i muznih krava - kaže Dejan.

Lazići od mleka prave beli meki i tvrdi sir na stari tradicionalni način, koji prodaju na kućnom pragu i na pijaci u Velikoj Plani.

- Prodajna cena kilograma sira je povoljna, 300 dinara, pa nam kupci telefonom unapred rezervišu željene količine, a oni koji žele tvrdi sir moraju da sačekaju nekoliko dana. Potražnja je velika pa bismo mogli sadašnju količinu gotovo da dupliramo. Međutim, mi i određenu količinu mleka raznosimo po selu - ističe Dejan.

Osim farme krava, Lazići imaju savremeno izgrađen i tehnički opremljen objekat za držanje krmača i odgoj prasića. Gaje sedam do osam krmača rase landras, a odnegovane prasiće prodaju zainteresovanim stočarima za dalji tov i isporuku klanicama.

- Ranije smo tovili svinje, ali nam se taj posao više ne isplati. Tovljenici mnogo jedu, a kada se tovni ciklus završi, po čudnom ustaljenom pravilu, cena se drastično smanji, tako da nemamo nikakvu računicu, čak ni cenu potrošene stočne hrane ne možemo da nadoknadimo. Ovako, prodajom prasića težine oko 25 kilograma, pristojno zaradimo - kaže Dejan i nada se da će najavljenim početkom izvoza svinja u Kinu, verovatno da poveća broj krmača i odnegovanih prasadi.


Treći po veličini izvor prihoda je uzgoj rasne živine: kokoške, ćurke, morke, patke, japanske prepelice, a najponosniji su na kvalitetno jato kineske labudaste guske. Uglavnom prodaju priplodna jaja i mladu živinu, a odrasle jedinke muškog pola Lazić razmenjuje sa kolegama - odgajivačima radi takozvanog genetskog osvežavanja krvi.

- Najviše je rasa kokoši: nju hempšir, australorp, vijandota, italijanka, brama, kao i araukana koja nosi obojena, svetlo plava jaja. Imam priplodno jato od dvadesetak kineskih labudastih gusaka, pa prodajom priplodnih jaja i guščića kaplje dobra zarada - zadovoljan je Dejan.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.