NavMenu

Goran Blanuša iz Ašanja kod Pećinaca najveći porodični proizvođač lubenica u jugoistočnoj Evropi

Izvor: Beta Četvrtak, 08.08.2019. 15:32
Komentari
Podeli
(Foto: successo images/shutterstock.com)
Najveći porodični proizvođač lubenica u jugoistočnoj Evropi posluje u Srbiji, a u selu Ašanja u Opštini Pećinci, u sezoni na 100 hektara proizvede u proseku 3.500 tona lubenice.

Mladi poljoprivredni proizvođač Goran Blanuša (42) sa porodicom se više od 20 godina bavi proizvodnjom lubenica, pa je trenutno asortiman proširio na sedam vrsta, a bavi se i uzgojem dve vrste dinja.

Kako je rekao novinarima koji su posetili njegovo poljoprivredno imanje, berba lubenica na njegovom imanju traje svakoga dana od početka juna do početka novembra, prinosi u zavisnosti od vremenskih prilika variraju od 40 do 80 tona po hektaru, dok ukupan godišnji rod može da dostigne i 5.500 tona.

Blanuša je istakao da 90% proizvedenih lubenica njegova porodica plasira na domaće tržište, dok ostatak izvozi u Dansku.

- Kvalitet je najbolja preporuka. Nabavljamo najbolje sertifikovano seme, kao i supstrat iz Nemačke, rasad sam proizvodim, a ulažemo i u najkvalitetnije đubrivo - kazao je Blanuša.

Domaću sortu gaji na oko 50 hektara, dok se na ostatku površina gaje besemene i specijalne vrste.

- Mislim da sam dostigao maksimalnu proizvodnju u ataru svog sela - kazao je Blanuša i naveo da bi za povećanje površina pod zasadom lubenice bilo potrebno dodatno ulaganje, što za sada ipak nije u planu.

On ipak razmišlja da, pored subvencija koje je dobijao od države na ranijim konkursima i uz čiju pomoć je pored ostalog nabavio traktor i sistem za navodnjavanje, konkuriše i za novac iz pretpristupnih fondova EU i tako obnovi mehanizaciju.

Za sada proizvodnju zasniva na svojevrsnoj saradnji sa prijateljem koji se bavi ratarstvom, pa tako 50% zemljišta na kome su mu zasadi lubenice svake godine razmenjuje sa njim.

Kako je objasnio, razmena poseda se radi kako bi zemlja na kojoj će zasnovati novi rod bila što kvalitetnija i sa malom mogućnošću da su prenete neke bolesti lubenica, zbog čega se biljka manje tretira zaštitnim sredstvima, a ima i veće prinose.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.