NavMenu

U Srbiji se u proseku godišnje baci oko 250.000 tona hrane

Izvor: Politika Ponedeljak, 29.07.2019. 15:43
Komentari
Podeli

IlustracijaIlustracija
Izveštaj Svetske organizacije za prirodu (WWF) pokazuje da se u Srbiji u proseku godišnje baci oko 250.000 tona hrane, najviše voća i povrća, zatim piletine, ribe, mlečnih i pekarskih proizvoda.

To je veliki socijalni i ekološki problem na globalnom nivou, a podaci WWF pokazuju da se u Evropskoj uniji baci čak 90 miliona tona hrane godišnje.

Predstavnica WWF Adria Milena Dragović za Tanjug kaže da oko 50 miliona tona bačene hrane u EU čini samo voće i povrće iz razloga što je, kako navodi, neodgovarajuće veličine i oblika.

- Reč je o ispravnoj hrani koja može da se iskoristi, ali veliki supermarketi i drugi trgovinski lanci žele da kupcima ponude voće i povrće pravilnog oblika, misleći da će ga tako pre prodati. Zbog toga bacanje hrane predstavlja socijalni problem, jer s jedne strane imamo ogromnu količinu hrane koja se baci, a s druge strane imamo milione ljudi širom sveta koji su i dalje gladni - istakla je Dragovićeva.

Najnoviji izveštaj Ujedinjenih nacija pokazuje da je u svetu oko 800 miliona gladnih ljudi.

Dragovićeva je dodala da hrana koja završi kao otpad na deponijama predstavlja izvor emisije gasova sa efektom staklene bašte, a istovremeno, navodi, zarad novih poljoprivrednih zemljišta krče se šume ili druge površine koje su prirodna staništa brojnih divljih životinja i biljaka.

- Takođe, za proizvodnju hrane koristi se ogromna količina vode i energije, štaviše, od ukupne potrošnje vode na svetu 70% se potroši za navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta - ukazala je Dragovićeva.

Na pitanje da li u Srbiji postoji praksa doniranja hrane onima kojima je potrebna, Dragović objašnjava da je zakonska regulativa oko doniranja hrane u našoj zemlji vrlo komplikovana.

Otkrila je i da su od hotelijera saznali da ne postoji mogućnost da doniraju hranu koja im nije potrebna, jer su jako stroga sanitarna pravila i u Srbiji se time bavi isključivo Banka hrane. Smatra da bi ovu zakonsku regulativu trebalo menjati.

- Tu dolazimo i do ličnog momenta, šta bismo mi kao pojedinci mogli da uradimo, tako da WWF osim insistiranja da se menja prehrambena industrija na nivou vlada država i velikih kompanija, insistiraju da pojedinci pametnije kupuju hranu i da je iskoriste pre isteka roka upotrebe - rekla je Milena Dragović.

Govoreći o projektu Food waste, koji WWF Adria sprovodi u regionu u saradnji sa jednim hotelom u Beogradu i jednim u Zagrebu, Dragovićeva objašnjava da on ima za cilj smanjenje bacanja hrane u hotelima.

- Projekat se svodi na to da hoteli pametnije isplaniraju kako će pripremiti obrok, a da otpad svedu na minimum. Takođe, radimo i na tome da taj otpad ne završi na deponiji, već da ga hoteli proslede kompanijama ili preduzetnicima koji dalje mogu da ga obrađuju - navodi Dragovićeva.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.