NavMenu

wpd Adria želi da uloži 1,5 mlrd EUR u sistem vetroparkova Livno-Grahovo-Knin - Završetak projekta predviđen 2030.

Izvor: eKapija Sreda, 12.06.2019. 16:39
Komentari
Podeli
Planina Bobija iznad Knina gde su planirane vetroturbinePlanina Bobija iznad Knina gde su planirane vetroturbine
wpd Adria, podružnica nemačke kompanije wpd, planira da uloži 1,5 mlrd EUR u integrisani sistem vetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, rekao je za eKapiju na ovogodišnjem sajmu Energa Zoran Obradović, predstavnik wpd Adria čije je sedište u Dubrovniku.

Kako je istakao, trenutno pribavljaju dozvole za postavljanje mernih stupova na području Livna, Glamoča i Grahova, a paralelno su dobili dozvolu za merenje u Kninu. Kroz ta merenja, kaže, dobiće uvid koliki je vetropotencijal ovih lokacija i kako će se projekat razvijati u narednom periodu.

- Očekujemo da će, shodno dosadašnjim iskustvima i projektima koje smo razvili u blizini, rezultati biti povoljni, jer su i lokacije dobre. Lokacije su slobodne i nad njima nema koncesija za sada. Plan je da u BiH ostvarimo 900 MW instalirane snage i u Hrvatskoj 300 MW. Sveukupno, ovaj integrisani sistem vetroparkova imao bi 1,2 GW instalisane snage – rekao je Obradović za eKapiju.

Projekat bi se razvijao u fazama, a plan je da prvi radovi krenu za oko tri do četiri godine. Očekivanja su da će sve biti završeno 2030. i to bi bio prvi ulazak wpd-a na tržište BiH.

- Tamo gde bi se moglo odmah priključivati na mrežu, tu bismo prvo postavljali vetroturbine, a onda bismo postepeno, u saradnji sa NOPS-om u Hrvatskoj i Elektroprenosom i NOS-om u BiH radili na tome da uvećamo visokonaponsku mrežu. Očekujemo da bi se u mrežu moralo uložiti 200 mil EUR, ali bi se u tom segmentu novac mogao obezbediti iz evropskih fondova, jer je cilj da se kreira ujedinjeno evropsko tržiše struje. Mreža koja bi se izgradila ostaje kasnije državi da je koristi. Nemamo sumnje da se jedan ovako veliki projekat neće isplatiti za obe države – naveo je Obradović.

Što se tiče ulaganja u same vetroturbine i opremu, to bi bila isključivo investicija wpd-a.

Ivan Šutalo i Zoran Obradović iz wpd AdriaIvan Šutalo i Zoran Obradović iz wpd Adria
- Obično svoje projekte finansiramo sa oko 20-30%, a ostatak je bankarski kredit. On nam služi i kao spoljna kontrola, jer su banke vrlo stroge i projekti moraju biti jako dobri. Ovom investicijom želimo da doprinesemo ujedinjenom evropskom tržištu eleketrične energije, koje još nije zaživelo. Zbog prirodnih resursa kojim obiluje ovaj prostor ovo je dobra prilika da se BiH i Hrvatska još jače povežu sa ostatkom Evrope i steknu bolju poziciju za izvoz struje. Kao kompanija, imamo snage da iznesemo ovaj projekat, ali moramo imati lokalnu i državnu podršku. Nećemo tražiti feed-in tarife, balansiranje, nego sve radimo sami, ali moramo imati dobar pravni okvir koji će to podržati.

Pilot projekat u Ravnom

wpd Adria radi na pilot projektu vetroelektrane u opštini Ravno, na krajnjem jugu FBiH. To je, kako je rekao Obradović, dobra prilika da primene iskustva koja već imaju u Hrvatskoj. Trenutno rade na merenju vetropotencijala, za koji kažu da je dobar na ovom području.

Vetroelektrana u Ravnom bi imala instalisanu snagu od 50 MW i WPD Adria je dobio podršku lokalne zajednice za ovaj projekat. Prvi radovi bi mogli da krenu za oko tri godine.

- Kako je to manji projekat videćemo kako će se kretati cena struje. Po svim parametrima koje smo našli za tu lokaciju, vetar je odličan. Imamo ovde dobar spoj na mrežu i bilo bi nam drago da to bude prvi uspešan projekat u BiH – naveo je Obradović.

wpd Adria već ima četiri vetroelektrane u Hrvatskoj – dve kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW, što je kako je rekao Obradović, značajan udeo za Hrvatsku. Nakon izgradnje vetroelektrane su ostale u njhovom portfelju za upravljanje, što i žele sa projektima u BiH, jer smatraju da imaju dobro iskustvo u upravljanju i prodaji struje.

Prilika za izvoz struje

Nemački wpd godišnje uloži više od milijardu evra u nove projekte širom sveta. Sada imaju ugovoreno 5 mlrd EUR investicija, poput onih u Tajvanu i Čileu, kao i u matičnoj Nemačkoj.

- Projekti u BiH i Hrvatskoj su dobra prilika za izvoz struje, s obzirom na to da će evropske zemlje imati sve veću potrebu za uvozom. Gašenjem više od 10 GW termoelektrana i 20 GW nuklearki raste cena struje u Evropi – zaključio je Obradović.

Teodora Brnjoš

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.