NavMenu

Subvencije za novootvorena radna mesta - Važno je privlačenje i domaćih investitora

Izvor: Dnevnik Sreda, 16.01.2019. 14:35
Komentari
Podeli
(Foto: Maryna Pleshkun/shutterstock.com)
Nedavna Vladina Uredba opet je predvidela subvencije za novootvoreno radno mesto u rasponu od 3.000 do 7.000 EUR, u zavisnosti od razvijenosti lokalne samouprave u kojoj se investicija realizuje. Za razliku od prethodnih godina, ove je doneta posebna uredba za prehrambenu industriju, a država će subvencionisati otvaranje novih radnih mesta u proizvodnji, uslugama servisnih centara i biti podrška poslovnim operacijama.

Takođe, više neće biti subvencionisan sektor i oblast usluga međunarodne trgovine i hotelskog smeštaja.

Prema procenama Narodne banke Srbije, prošle godine je priliv od stranih investicija bio veći od 3 mlrd EUR, što je više od svih zemalja regiona zajedno. To je, ujedno, i najveći nivo stranih investicija još od 2006. godine, kada je u Srbiju stiglo 3,3 mlrd EUR. Ekonomisti su složni u oceni da su strane investicije alfa i omega privrednog razvoja, ali da samo one ne mogu dovesti do bržeg privrednog razvoja, odnosno da su uz njih potrebna domaća i državna ulaganja, koja su sada niska i nedovoljna.

Po oceni predsednika Fiskalnog saveta Srbije profesora Pavla Petrovića, problem sa stranim investicijama je što često idu u grane koje traže veliku zaposlenost i jeftinu radnu snagu, što je u početku, od 2015. do sada, možda i bilo opravdano, jer je u nekim delovima Srbije nezaposlenost bila ogromna i gde jeste spas bio dolazak bilo kojeg stranog investitora.

- Ali želeli bismo da, kako se stvari razvijaju, investicije idu u grane koje imaju veću dodatu vrednost. Da angažuju malo složeniju radnu snagu, s većim kvalifikacijama i samim tim postoji veći rast produktivnosti, ali i veće plate - ocenio je Petrović.

Udeo stranih, domaćih i državnih investicija prošle godine iznosio je 18,8% BDP-a, a godinu ranije, 2017, bio je 17,7%. U zemljama Zapadnog Balkana on iznosi 22,5%, dok je u zemljama Centralne i Istočne Evrope prosek 21,5%. To, po Petrovićevoj oceni, pokazuje da Srbija ima problem zbog niskih domaćih privatnih investicija i niskih javneih investicija.

Mada je Zakon o ulaganjima izjednačio strane i domaće investitore, činjenica je da podsticaji, odnosno subvencije koje su dovoljne strancima, nisu naišle da odziv kod domaćih privrednika. Po podacima profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milorada Filipovića, od 2006. godine do 2016. za subvencije je potrošeno pola milijardi evra, a 90% tog iznosa otišlo je strancima. Na taj način otvoreno je više od 80.000 radnih mesta.


Međutim, već prošle godine situacija se promenila. Naime, država je tokom 2018. odobrila 33 projekta, potpisano je 24 ugovora, a od toga 13 s domaćim investitorima.

- Čisto kroz brojeve gledano, moram napomenuti da, nažalost, imamo najveći broj raskinutih već potpisanih ugovora o davanju subvencija s domaćim investitorima - kazao je profesor Filipović.

Kako dodaje, daleko, daleko više procenata nego sa stranim.

- Da li to pokazuje da su strani investitori ozbiljniji, tačniji, precizniji u poštovanju svojih prava koje su preuzeli prilikom dobijanja subcencija nisam siguran - poručuje Filipović.

Za deset godina potpisano je 314 ugovora o dodeli podsticaja. Najveći broj raskinutih ugovora (83) je s domaćim privrednicima, dok ih je sa stranim ulagačima raskinuto 16.

Ugovori obezbeđuju 10.783 radna mesta

Državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragan Stevanović objašnjava da ugovori za podsticaje koji su potpisani u prošloj godini obavezuju investitore na 10.783 radnih mesta.

To je, po njegovim rečima, svakako značajno i ta politika se i nastavlja jer je pokazala efekte.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.