Pre 11 godina u portfoliju Agencije za privatizaciju bilo je 14 banja i specijalnih bolnica za koje je Ministarstvo privrede 16. januara 2008. godine pokrenulo inicijativu za privatizaciju.
Međutim, postupak privatizacije srpskih banja i lečilišta nije bio moguć zbog nerešenih imovinskih odnosa između države i Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, pa je ceo posao odložen, piše Dnevnik.
– Imamo 27 mesta koja imaju status banja ili rehabilitacionih centara – istakao je Ljajić. – Činimo sve da privučemo različite oblike investicija kroz strateško partnerstvo, klasičnu prodaju ili grinfild investicije, jer je banjski turizam nešto na čemu će Srbija graditi i povećavati turistički promet.
Kako je objasnio, ukoliko se bude išlo na prodaju neke banje, po Zakonu o javnoj svojini, nakon što nadležne institucije budu dale procenu njene vrednosti, ona će na prvoj aukciji biti ponuđena na prodaju po ceni od 80% te procene, dok bi se na drugoj aukciji, ukoliko prva bude neuspešna, ponudila za 60% vrednosti.
– Ispod te cene ne bi se išlo. Banje se neće prodavati u bescenje, ali ni procenjena vrednost ne može dovesti investitore. Postoje zainteresovani za grinfild investicije u banjama, a mi smo spremni i za tu vrstu saradnje. Izvorišta, kojih u mestima gde su banje ima oko 1.000, ne bi se prodavala već bi se dala u koncesiju, ali investitorima bi se ponudilo zemljište i mogućnost da dobiju dozvole. Mi nudimo različite oblike partnerstva, da investitori uđu da budu zajedno s državom. Bitan nam je svež kapital koji će se uneti – istakao je Ljajić.
Među 85 preduzeća koja treba da budu privatizovana ove i naredne godine je i nekoliko srpskih banja, s tim što je sada navedeno da su imovinski odnosi s Republičkim fondom PIO rešeni, odnosno da su sudski postupci okončani, ali da ostaje da se stečena državna prava upišu u javne knjige, što je bitan elemenat za dalje sprovođenje postupka privatizacije. Među preduzećima koja se pripremaju za privatizaciju je i vrdnički Termal, za koji se navodi da ima 100 zaposlenih. Tu je i Specijalna bolnica za rehabilitaciju Gejzer u Sijarinskoj banji, sa 95 radnika, zatim Specijalna bolnica Žubor u Kuršumlijskoj banji, u kojoj nema zaposlenih. U Specijalnoj bolnici Merkur u Vrnjačkoj Banji ima 250 radnika, a u Institutu za lečenje i rehabilitaciju Niška banja 368. U Specijalnoj banji Vrnjačka banja ima 57 zaposlenih, u Specijalnoj bolnici Banja Koviljača 230 , a u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Bujanovac 63.
Po podacima sa sajta Ministarstva privrede, u Specijalnoj bolnici Ribarska banja u Kruševcu ima 268 radnika, u Specijalnoj bolnici Zlatibor Čajetina 177, a u Specijalnoj bolnici za nespecifične plućne bolesti Sokobanja 172.
To bi bilo drugi pokušaj prodaje ove banje, piše Dnevnik, jer je država prošle godine pokušala da pokrene proces privatizacije, po procenjenoj ceni od 2,4 mil EUR, ali tu cenu niko nije bio spreman da plati, pa ministar Ljajić najavljuje da će ponovo biti raspisan poziv za njenu prodaju, po Zakonu o javnoj svojini.