NavMenu

NIS 2020. godine pušta u rad elektranu i vetropark - U 2019. startuje proizvodnja koksa

Izvor: eKapija Sreda, 05.12.2018. 15:19
Komentari
Podeli
(Foto: ekipaj/shutterstock.com)
Puštanje u rad elektrane u Pančevu koju NIS gradi sa "Gasprom EnergoHoldingom" (GEH), planirano je 2020. godine, izjavio je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) u intervjuu za Gazprom reviju.

- Nama pripada 49%, GEH-u 51%. Ukupan iznos investicija iznosiće oko 180 mil EUR, a instalirana snaga elektrane je 200 MW - rekao je Tjurdenjev i dodao da se elektrana se gradi za povećanje efikasnosti energosnabdevanja NIS-ove rafinerije koja će koristiti paru, a da će se elektroenergija koja bude proizvedena u termoelektrani isporučivati na tržište.

Još jedan projekat obnovljivog generisanja koji realizuje NIS - gradnja vetroparka, ušao je u aktivnu fazu, izjavio je Tjurdenjev.

– Planirana je izgradnja 34 vetrogeneratora zbirne instalirane snage oko 100 MW i potpisan je sporazum sa mađarskom kompanijom MET, koja će zajedno sa NIS-om investirati u taj projekat u proporciji 50:50 i angažovati projektno finansiranje - kazao je prvi čovek NIS-a i najavio da će taj projekat biti završen do drugog kvartala 2020 godine.

- U Srbiji važi specijalna tarifa za proizvodnju iz obnovljivih izvora. "Tradicionalni" megavat košta oko 45-50 evra, a "obnovljivu" električnu struju proizvedenu iz vetra država će kupovati tokom 12 godina po ceni od 92 evra za MWh - dodao je Tjurdenjev.

On je podsetio i da NIS trenutno u Pančevu gradi postrojenje za odloženo koksovanje koje bi, kako je kazao, trebalo da proradi u trećem kvartalu 2019. godine.

- Zahvaljujući njemu, dubina prerade nafte u Rafineriji će dostići 99,2%. To je rekordna vrednost. Kompanija može proizvoditi za 0,5 miliona tona belih naftnih derivata više, što će dovesti do porasta profitabilnosti. Kao rezultat, u značajnoj meri će se smanjiti proizvodnja mazuta, ali zato ćemo dobiti za nas potpuno novi proizvod, a to je koks, koji se aktivno koristi u metalurgiji i građevinarstvu - rekao je Tjurdenjev i dodao da koks trenutno mora da se uvozi u Srbiju.

Govoreći o proizvodnji nafte, Tjurdenjev je naveo da će od 1,8 mlrd EUR koje NIS planira da investira od 2018. do 2025. godine, milijarda evra biti usmerena na proizvodnju.

- Planiramo da je održimo na nivou reda veličine 1,1 miliona tona. Moramo da radimo uglavnom sa malim iscrpljenim nalazištima, ali zahvaljujući već napravljenim ulaganjima, napornom radu naših stručnjaka i novim tehnologijama, do ovog trenutka uspevamo da zadržimo pad proizvodnje - kaže Tjurdenjev.

Na pitanje novinara zar ne bi bilo isplativije da se sredstva umesto na usporavanje pada proizvodnje na postojećim nalazištima, usmere na na kupovinu udela u nekakvom mlađem i perspektivnijem nalazištu, direktor NIS-a odgovoara da u osnovi toga "leži čista ekonomija".

– Savremene tehnologije omogućavaju da se efikasno razrađuju nalazišta. Za nas digitalizacija proizvodnje nisu samo moderne reči, nego skup sredstava koja se primenjuju u radu. Na primer, u sastavu NIS posluje Naučno-tehnički centar (NTC) u sastavu kojeg se nalazi drugi po snazi superkompjuter u regionu. Na njemu mi očitavamo 3D-modele nalazišta koji omogućavaju da se poveća efikasnost bušenja. Uz njegovu pomoć mi smo smanjili udeo "suvih" istražnih bušotina sa 50% do nule. Pri tome su od početka decenije za dva puta porasli obimi bušenja- do 60 bušotina godišnje - kaže Tjurdenjev i dodaje da se to ne dešava zato što kompanija ima sreće.

- Rast efikasnosti je rezultat mnogih napora. Između ostalog, imamo pedeset srpskih stručnjaka koji rade u našem Naučno-tehnološkom centru. Sada nameravamo da izađemo sa NTC NIS na spoljašnje tržište. Njegovi zaposleni već obavljaju pojedine vrste radova za matičnu kompaniju - ističe on i napominje da je u ovom regionu geologija komplikovana, da nalazišta nisu velika, a pri tome su i udaljena jedno od drugog.

- Ali naša kompanija planira da nastavi istraživanja u Srbiji, Rumuniji, kao i u Bosni i Hercegovini - kaže Tjurdenjev.

Kada je reč o preradi, Tjerdenjev je rekao da je u prvom polugođu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno skoro 1,7 miliona tona nafte.

- Očekujemo da ćemo u 2018. nadmašiti prošlogodišnji rekord. Prema usvojenoj strategiji, do 2025. godine mi treba da ostvarimo obim prerade od 4,1 miliona tona. Ovde treba naglasiti da instalirani kapacitet Rafinerije nafte Pančevo iznosi 4,8 miliona tona godišnje. Ali, prerađivati takav obim danas nije isplativo, jer će značajan udeo dobijenih proizvoda imati nisku maržu. Tražnje unutar Srbije i susednih zemalja za takve obime nema, a izvoz na udaljenija tržišta nema ekonomskog smisla. Zato povećanje prerade ide postepeno, zajedno sa modernizacijom proizvodnje - kazao je prvi čovek NIS-a.



Prerada ostaje samo u Pančevu

Na pitanje kakva je sudbina NIS-ovog potrojenja za preradu nafte u Novom Sadu, Tjurdenjev je rekao da "ona za sada čeka svoje vreme i svoje projekte".
- Sada tamo funkcioniše mala proizvodnja ulja, kao i skladišni kapaciteti. Nažalost, većinu projekata koje bi teoretski bilo moguće realizovati za razvoj tog preduzeća je isplativije realizovati u Pančevu. Mi ne odustajemo od razvoje te aktive, ali sada je naša delatnost u oblasti prerade koncentrisana na Rafineriju nafte u Pančevu - istakao je generalni direktor NIS-a.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.