NavMenu

Prvo metro i biciklističke staze, pa onda aplikacije i senzori - Pametni gradovi razvijaju nove tehnologije u službi ljudi

Izvor: eKapija Nedelja, 04.11.2018. 11:12
Komentari
Podeli
U centru pažnje pametnih gradova moraju biti građani, a ne aplikacije, senzori i uređaji. Tehnologija mora biti u službi ljudi, kako bi olakšala svakodnevni život, pa nova rešenja i digitalna transformacija biznisa i gradova predstavljaju zapravo transformaciju kulture u zajednici, jedan je od zaključaka ovogodišnjeg Smart City Festivala.

Učesnici događaja, koji je projekat Smart City Education Inicijative i Friedrich Naumann fondacije za slobodu, bili su domaći i međunarodni eksperti u oblastima urbanog razvoja, tehnologije, politike, akademije i biznisa, a tokom tri dana intenzivnog programa imali su priliku da razmene znanja i iskustva, umrežavaju se i sklapaju nove poslove.

Svoja rešenja i primenu pametnih tehnologija u lokalnoj sredini predstavili su i gosti iz Beča, Praga, Ljubljane, Podgorice, Trikale, Meksiko Sitija, Johanesburga, Berlina, Londona, Tel Aviva...

Razvoj pametnih gradova u Srbiji najavio je i ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović koji je na otvaranju skupa rekao da je u okviru budžeta za inovacije za 2019. godinu planiran i specijalni budžet za projekte "pametnih gradova".


Saradnjom do razvoja urbanih inovacija

Stručnjaci su saglasni u stavu da različite zainteresovane strane moraju sarađivati u vezi sa razvojem pametnih gradova. Uspešne urbane inovacije zahtevaju saradnju političara, poslovnih ljudi, inovatora, preduzetnika i vaspitača, smatraju oni.

- Najveći trenutno aktuelni projekti u Beču su EU projekti, jer nas oni teraju da radimo zajedno sa drugim sektorima i odeljenjima, i to su veliki poduhvati. Imamo projekat "Smarter Together" čiji je budžet 50 mil EUR i on kombinuje retro izgled starih zgrada sa implementiranjem nove tehnologije, mobilnim servisima, e-automobilima, skladištima energije... Ovo je jedan od najboljih primera pametnog grada koji se bavi svim oblastima - rekao je u razgovoru za eKapiju Dominik Vajs, direktor Agencije za pametne gradove Grada Beča.

Dominik VajsDominik Vajs
On dodaje da glavni grad Austrije u oblasti digitalizacije ima edukativne programe kroz koje stariji uče kako da koriste nove tehnologije, ali istovremeno ima i projekat u koji je uključeno 1.000 škola i kroz koji učenici mogu da saznaju šta sve pametni grad može značiti za njih.

- Ulažemo 2 mlrd EUR u novu metro liniju, što je takođe projekat pametnog grada, jer ako želite da transformišete svoj grad, da ga uvedete u budućnost, morate da se zapitate šta su rezultati nekih aktivnosti. Šta je rezultat neke aplikacije ili u ovom slučaju - nove metro linije? To naravno nije uporedivo, ali ako želite da primenite inovacije i nove tehnologije, pametni grad definitivno ne podrazumeva samo postavljanje senzora na ulici ili aplikaciju za pametne telefone koja pomaže građanima da lakše nađu parking mesto - ističe Vajs.

Naš sagovornik navodi da su stanovnici Beča zadovoljni funkcionisanjem grada, jer im gradska uprava obezbeđuje visok kvalitet života.

- Mislim da je "najpametniji grad" onaj koji dobro funkcioniše, radi na inovacijama i razvoju IT infrastrukture, svakodnevno implementira sva ta rešenja, a da ljudi ni ne primećuju - prosto žive u takvom gradu!

I u Rumuniji se sve više razmišlja o značaju "pametnih gradova", pa su u državnom budžetu za 2018. godinu prvi put bila posebno izdvojena sredstva za razvoj projekata u vezi sa pametnim gradovima. Takođe, ove godine je rumunsko Ministarstvo informisanja i komunikacija, u saradnji sa asocijacijom Smart City & Mobility, objavilo Nacionalnu strategiju pametnih gradova koja uključuje institucije i predstavlja razvojni put kojim bi trebalo da se kreću u narednom periodu.

- Želimo da gradovi postanu ne samo isporučioci "pametnih usluga", već i njihovi korisnici. Namera nam je da u centar pažnje postavimo građane, kako bi oni bili glavni prioritet! Pored toga, cilj nam je da sprovedemo edukativne programe, i u javnoj sferi i među građanima, jer moramo prvo da naučimo šta su "pametni gradovi", pa tek onda da ih još više razvijamo - ističe Aleksandra Dumitrasku, direktorka razvoja u udruženju Smart City & Mobility Association.

U razgovoru za eKapiju ona navodi da ova asocijacija čini puno napora u poslednje tri godine da poveže opštine i privatne kompanije, kao i akademsko okruženje, a naravno i da proširi saradnju sa drugim NVO i građanima, kako bi ubrzala razvoj pametnih gradova.

- Ministarstvo je 2016. godine, zajedno sa lokalnom samoupravom, pokrenulo pilot projekat pod nazivom "Pametni grad Alba Julija". Ovaj projekat je veoma značajan zato što je praktično bio ogledni primer za ostale, pa su tako i drugi gradovi počeli da pokreću različite inicijative u svojim sredinama. Pilot projekat se završava krajem ove godine i nestrpljivo očekujemo da vidimo kakvi će biti efekti od 1. januara naredne - objašnjava sagovornica eKapije i navodi da je Smart City & Mobility Association ustanovila nagradu Smart City Awards, koja će ove godine biti dodeljena u decembru.

Digitalizacija građana brža od digitalizacije administracije

Sarolta Besenyei iz Evropske komisije kaže za eKapiju da je Komisija počela da radi na razvoju politike Pametnih gradova 2007. godine, a u narednom finansijskom periodu će joj razvoj ovog sektora biti jedan od glavnih prioriteta. Prema njenim rečima, sve studije i rezultati primene tehnologija u razvoju pametnih gradova pokazuju velike ekonomske i ekološke benefite za kvalitet života u urbanim sredinama.

- Za razvoj pametnih gradova značajna je veza između tehnologije i politike regionalnog razvoja, odnosno on podrazumeva korišćenje tehnologije u regionalnom razvoju. Zbog toga Evropska komisija ima u programu Horizon 2020 specijalne konkurse za tehnologije pametnih gradova – u oblasti istraživanja i razvoja, i lokalne vlasti i javna administracija imaju mogućnost da iskoriste tu finansijsku platformu.

Naša sagovornica kaže da se na nivou EU trenutno dešava da je "digitalizacija građana" brža od "digitalizacije javne administracije", i tu postoji jaz. Digitalizacija administracije je njena obaveza i zahtev građana, jer oni koriste savremene tehnologije u svakodnevnom životu – sve je na pametnim telefonima, koristimo različite aplikacije, i one olakšavaju život i čine ga efikasnijim.

Sarolta BesenyeiSarolta Besenyei
- U većini evropskih zemalja imamo centralizovani pristup vlada, u svim aktivnostima. Ipak, sada dolazimo do novog zahteva po kome sav razvoj, svi koraci koje čini javna administracija, treba da budu centralizovani prema građanima! Teško je promeniti ovaj pristup, ali to je jedan od prioriteta. Još jedan prioritet je kreiranje prekogranične platforme na evropskom nivou, kada je reč o tehnologiji i njenoj primeni, i to je veoma lepo objašnjeno u Digital Single Market prioritetima Evropske komisije - zaključuje Sarolta Besenyei.

Razvoj infrastrukture uslov za primenu inovacija

Sagovornici eKapije ističu da nisu u potpunosti upoznati sa situacijom u Beogradu i drugim gradovima Srbije, pa ne mogu da daju konkretne preporuke ili savete u kom pravcu bi dalje trebalo da se kreće razvoj naših pametnih gradova. Ipak, Dominik Vajs, direktor Agencije za pametne gradove Grada Beča, kaže da ima osećaj da se gradovi poput Beograda više fokusiraju na pojedinačna tehnička rešenja.

- Recimo, rade na sistemima transporta koji olakšavaju ljudima korišćenje prevoza, takozvanim intermodalnim sistemima koji omogućavaju lako prebacivanje između različitih vrsta prevoza: bicikala - javnih, koje može koristiti više ljudi, automobila - koji takođe mogu da se dele, metro linija, autobusa i tramvaja. Ali, šta se tu dešava - prvo vam je potreban metro, potrebne su vam bicikle, biciklističke staze, sistem za deljenje automobila, a vidim da vi to nemate!

Takođe, možete podeliti ljudima pedometar da broje svoje korake i vitalne funkcije, ali ako za grejanje zgrada koriste ugalj ili naftu, onda je to potpuno besmisleno! Ili, možete instalirati senzore u kontejnere, kako bi đubretari znali kada treba da ih isprazne, ali ako đubre bacate po ulici, onda se morate zamisliti šta to radite! Nećete imati rezultate, dobićete samo lep marketing, neke fine aplikacije i pametne telefone koji neće transformisati vaš grad i neće ga pripremiti za budućnost.

Morate da radite na "realnoj infrastrukturi", da bi povrh toga došle inovacije i dodatne usluge, jer je beskorisno imati sve ove digitalne alatke i rešenja bez pravih sistema koje bi pokretale - upozorava Dominik Vajs.

Marko Andrejić

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.