NavMenu

Srbija bez dovoljno protivgradnih raketa - Mogu li automatske lansirne stanice da reše problem zaštite

Izvor: Večernje novosti Ponedeljak, 25.06.2018. 09:27
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Balazs Kovacs Images/shutterstock.com)Ilustracija
Samo za 43 dana ovogodišnje protivgradene sezone u Srbiji, strelci su već ispalili više od polovine ukupne količine protivgradnih raketa. Kako iz Centra za odbranu od grada Republičkog hidrometeorološkog zavoda kažu, reč je o rekordnom utrošku, ali i ekstremnim vremenskim prilikama.

Uprkos svemu tome, vremenske nepogode i grad koji su proteklih dana potresli Srbiju, naneli su poljoprivrednicima štetu koja se meri milionima EUR. Stradali su usevi, voćnjaci, vinogradi, posebno u zapadnoj, ali i u centralnoj Srbiji, poput opštine Topola.

Iz godine u godinu, ponavlja se priča o manjku raketa, lansirnih stanica i strelaca, ali nedavno su se mogle čuti i najave da bi Srbija konačno mogla da dobije automatske lansirne rampe, koje bi drastično poboljšale odbranu od grada.

Sezona odbrane od grada počela je 15. aprila, a prema proceni stručnjaka, za efikasnu odbranu oko pet miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega 1,8 miliona hektara u Vojvodini, potrebno je čak 25.000 raketa. Lansirne stanice su, onda, u sezonu "ušle" sa nedovoljnim brojem raketa.

- Kao i prethodnih godina, radi svih 13 centara u Srbiji, a aktivirana je mreža od 1.428 lansirnih mesta - kaže Zoran Babić, načelnik Centra za odbranu od grada RHMZ i dodaje da je ove godine ukupno 15.100 raketa bilo na raspolaganju, ili prosečno 10,7 po lansirnom mestu.

Kako Babić navodi, ekstremno nestabilna godina uslovila je da se od 24. aprila utroši čak 8.635 raketa. Iako je nabavka raketa, po Zakonu o odbrani od grada, isključivo u nadležnosti RHMZ, do sada je 40 lokalnih samouprava kupilo dodatnu količinu od 2.031 rakete, a iz Centra očekuju isporuku 530 raketa od Sekretarijata za poljoprivredu Vojvodine.

- Ako se sistem modernizuje automatskim lansirnim raketama, kako je premijerka Ana Brnabić nedavno najavila, onda bismo mogli da imamo novi ozbiljan problem, mnogo veći manjak raketa - kaže Miroslav Mijatović, iz Podrinjskog antikorupcijskog tima.

- Naime, ako kuburimo i sa sadašnjim optimalnim brojem od 25.000 raketa, kako će tek biti sa novim sistemom koji zahteva barem tri puta veće količine "municije". Srbija sada nabavlja 10 do 15 raketa po stanici, a automatski sistem lansira taj broj samo po jednoj akciji - dodao je on.

Prema Babićevim rečima, očekuje se da se odobre dodatna sredstva za nabavku raketa, a gotovo svakodnevno priskaču u pomoć opštine, kao i AP Vojvodina, sa svojim nabavkama.

- Iako je to nadležnost RHMZ, pozitivnim tumačenjem zakona od Ministarstva poljoprivrede, omogućeno je opštinama da mogu da nabavljaju rakete i dodatno stimulišu rad strelaca - kaže Babić.

Kako je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede rekao, Vlada Srbije je pokrenula proces uspostavljanja automatizovanog sistema protivgradne zaštite.

- Ne postoji nigde u svetu stopostotna zaštita od grada, i posebno ako su to tradicionalni sistemi ispaljivanja raketa - kaže Nedimović.

Kako je najavio, prvi prostori koji će biti obuhvaćeni automatskom protivgradnom zaštitom biće Kolubarski i Mačvanski okrug, radarski centar Valjevo. Plan je da u narednim godinama teritorija cele Srbije bude pokrivena tim sistemom, te će "efikasnost umnogome povećati, odnosno preciznost gađanja oblaka biće znatno veća".

Po Nedimovićevi rečima, u narednom periodu insistiraće se na uspostavljanju koordinirane saradnje u regionu.

Nevreme je ove sezone u više navrata uništilo useve i zasade

Da nedovoljana razmena podataka između zemalja sa kojima "delimo" oblake, međutim, nije jedini razlog neefikasne odbrane od grada, smatra Miroslav Mijatović, iz Podrinjskog antikorupcijskog tima.

- Glavni razlog neuspeha odbrane od grada, uprkos ispaljivanju velikog broja raketa, jeste njihov loš kvalitet - kaže Mijatović.

- Dok rakete koje se koriste na Zapadu, čija je efikasnost 70%, sadrže od 40 do 80% srebrojodida, u našim raketama ovog hemijskog reagensa ima svega od osam do 13%. Osim toga, na spisku problema je mali broj mladih, obučenih strelaca, koji mogu da prate razvoj tehnologije u ovoj oblasti. Strelci su po pravilu stariji ljudi, a stanice su na vrlo nepristupačnim lokacijama - dodao je on.

- Za svako lansirno mesto angažuju se po dva strelca, do 15. oktobra, kada se završava sezona - kaže Babić i dodaje da, inače, nadoknada za rad iz budžeta RHMZ je 4.000 dinara mesečno po strelcu, dok lokalne samouprave, njih više od 80%, dodatno stimulišu njihov rad.

- Na početku sezone imali smo problema na području Rasinskog okruga, ali se i tu situacija popravila - objasio je Babić.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.