NavMenu

Zapadni Balkan zabeležio rast direktnih stranih investicija u 2017. - Nedostatak radne snage sve izraženiji problem

Izvor: Beta Utorak, 19.06.2018. 09:47
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: NicoElNino/shutterstock.com)Ilustracija
Direktne strane investicije u regionu centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE) smanjene su u prošloj godini za četvrtinu u odnosu na 2016, ali je na Zapadnom Balkanu zabeležen rast, navodi Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) u novom izveštaju.

U 2017. godini su direktne strane investicije u regionu CESEE bile samo 72 mlrd EUR, 25% manje nego 2016, inače rekordne od svetske ekonomske krize 2008. godine.

I dok je pad direktnih stranih investicija u članicama EU iz centralne i istočne Evrope (EU-CEE) bio 20% a u Belorusiji, Kazhastanu, Moldaviji i Ukrajini 36%, na Zapadnom Balkanu je ostvaren rast od 18%.

U izveštaju Direktne strane investicije u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi: pad zbog dezinvestiranja ocenjuje se da 2017. nije bila izuzetak po nivou investicija već povratak na prosek iz perioda 2011-2015. godine.

Gledano prema broju projekata, u celom regionu u 2017. zabeležen je rast grinfild direktnih stranih investicija za 7,4%, i bila je to treća uzastopna godina rasta, ali je vrednost pala u odnosu na izuzetno dobar rezultat u 2016. godini.

Prodaja imovine domaćim investitorima posle dezinvestiranja smanjila je priliv direktnih stranih investicija, navodi se u izveštaju.

Ukazuje se na "repolonizaciju" finansijskog sektora i medija u Poljskoj, preuzimanje strane imovine u medijima i telekomunikacijama od strane domaćih investitora u Češkoj i preuzimanje za račun države u energetici, telekomunikacijama i bankarskom sektoru u Mađarskoj.

Rast priliva direktnih stranih investicija u 2018. mogli bi da ubeleže regioni EU-CEE i Zapadni Balkan, predviđa Bečki institut.

Međutim, investicije se neće vratiti na nivo pre finansijske krize zbog manjih investicionih "apetita" multinacionalnih kompanija.

Jedna od prepreka za nove investicije u regionu EU-CEE jeste nedostatak radne snage i investitori će imati teškoća da zadovolje tražnju za 220.000 novih radnih mesta za grinfild projekte najavljene 2017.


Procenjuje se da će u Mađarskoj grinfild projekti apsorbovati 90% potencijalnih novih učesnika na tržištu rada, u Češkoj i Poljskoj oko 50, Slovačkoj i Srbiji 25% a u Rumuniji 20%.

U tim zemljama strani partneri sada zapošljavaju samo oko 25% radne snage.

Situacija sa ograničenim tržištima rada mogla bi da spreči dalje direktne strane investicije ukoliko investitori ne razmotre nove mogućnosti, poput automatizacije ili izmeštanja dalje na istok.

Ocenjuje se da izmeštanje proizvodnje dalje na istok Evrope nije mnogo verovatno u bližoj budućnosti, jer zemlje poput Ukrajine nemaju posebno dobre uslove za biznis i infrastrukturu.

Zapadni Balkan, navodi Bečki institut, može da ponudi alternativnu lokaciju koja nudi nedovoljno iskorišćenu radnu snagu i poboljšanu infrastrukturu.

Uz uslove za poslovanje u regionu, na priliv direktnih stranih ulaganja u 2018. uticaće i globalni činioci - sankcije Rusiji, američke carine, Bregzit, digitalizacija, ukazuje se u izveštaju.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.