NavMenu

Do 2021. jedinstvena karta za putovanje po EU - Saobraćajni pravci ka Srbiji nisu uvršteni u strateške transevropske projekte

Izvor: Ozonpress Ponedeljak, 30.04.2018. 12:18
Komentari
Podeli
(Foto: potowizard/shutterstock.com)
Do 2021. unutar Evropske unije trebalo bi da profunkcioniše jedinstvena vozna karta, najavila je poverenica Evropske komisije za saobraćaj Violeta Bulc na marginama ljubljanskog mitinga TEN-T Days o saobraćajnoj budućnosti EU. Preduslov za uvođenje jedinstvene vozne karte, prema rečima poverenice Bulc, je digitalizacija prometne infrastrukture na celom području EU koja je toku.

– Naša vizija je jednostavan, brz i jeftin prevoz za građane Unije – poručila je poverenica EK za saobraćaj, najavivši, takođe do 2021, i zamah u širenju upotrebe električnih vozila u Uniji. Taj zamah trebalo bi da podstakbe skora odluka EK o što većoj upotrebi električnih automobila u radu javnih ustanova i agencija članica EU.

Kad su u pitanju strateški saobraćajni pravci EU, ljubljanski skup nije doneo promene u ranije utvrđenim planovima koji se sastoje od devet ključnih transevropskih saobraćajnih koridora. Reč je o koridorima Atlantik (od juga Portugala do Strazbura), Rajna-Alpe, Severno more-Baltik, Orijent-istočno Sredozemlje, Sredozemlje (od Portugala do granice Poljske i Ukrajine), Skandinavija-Mediteran, Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Severno more-Sredozemlje.

Pojedinačno najvrednije investicije na svim transevropskim koridorima trenutno je gradnja plovnog rečnog puta između Francuske i Belgije u vrednosti oko milijardu evra, proširenje tunela Brenner (879mil EUR) i gradnja brze pruge Lion-Torino od 814 mil EUR. Od saobraćajnih investicija u nove članice Unije, najveću je osigurala Rumunija, u obnovu pruge Brasov-Simeria od blizu 800 mil EUR.


Očekivanja Brisela su da će se realizacijom svih devet koridora do 2030. otvoriti 13 miliona novih radnih mesta i ostvariti nova privredna aktivnost od osam posto BDP-a EU.

Iako je na ljubljanskom mitingu održan i skup o saobraćajnom povezivanju Unije s zapadnim Balkanom, saobraćajni pravci koji bi išli prema BiH, Srbiji i Makedoniji, i dalje ka Turskoj, nisu uvršteni u strateške transevropske projekte. To bi se, prema rečima Violete Bulc, moglo dogoditi 2020. ili 2021.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.