NavMenu

Zbog nerecikliranja ambalažnog otpada Srbija godišnje gubi 50 mil EUR - Moguće uvođenje depozitnog sistema

Izvor: Politika Petak, 13.04.2018. 12:27
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Evan Lorne/shutterstock.com)Ilustracija
Bačene prazne ambalaže sve je više, a prema nekim procenama u Srbiji godišnje na divljim i zvaničnim deponijama završi oko 50.000 tona plastične, takozvane PET ambalaže. Za to vreme srpske fabrike za reciklažu zbog manjka ambalažnog otpada i nedostatka sirovina uvoze otpad iz zemalja u okruženju. Da bi se problem prevazišao, predstavnici Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada sastali su se sa ministrom zaštite životne sredine Goranom Trivanom i tražili konkretne poteze države.

Prvo što su pomenuli jeste izrada studije o uvođenju depozitnog sistema za PET ambalažu, staklene boce i limenke, kako bi se sagledale mogućnosti i troškovi njegove primene. U prevodu, to znači plaćanje za ispražnjene boce i limenke koje se vrate u trgovinu. U susednim zemljama pokazalo se da novac, ma kako mali bio, motiviše ljude da svoj ambalažni otpad sakupe i predaju na reciklažu. U proseku, države Evrope koje imaju ovakav sistem, po rečima Kristine Cvejanov, predsednice Asocijacije, sakupe i recikliraju 90% staklenih i plastičnih boca i limenki.

Da kod nas već postoje oni koji su otkrili korist od limenki pokazuju oglasne stranice na internetu, u kojima se nudi 200 aluminijumskih limenki za 900 dinara. Doduše, one ne završavaju kod reciklera, već se od njih sklapaju solarni kolektori za grejanje stanova koje je neki inovator pre dve-tri godine stavio u službu štednje energije – kada ima sunca.

Uvođenje depozita u Srbiji, smatraju predlagači novih akcija i propisa, pomoglo bi da se razvije industrija reciklaže, a zagađenje okoline bilo bi neuporedivo manje. Takođe je ukazano na potrebu da se što pre unapredi kontrola upravljanja ambalažnim otpadom zbog efikasnije primene principa "zagađivač plaća".

– Zakonska obaveza svih privrednih subjekata koji na tržište stavljaju proizvode upakovane u ambalažu jeste da obezbede njeno ponovno iskorišćenje i reciklažu i time smanje štetu koja nastaje odlaganjem ambalažnog otpada u životnu sredinu. Međutim, naknada za ambalažu koju firme "zagađivači" plaćaju, prema mišljenju reciklera, mnogo je manja od realnih troškova sakupljanja, a kontrole prijavljenih količina ambalaže na osnovu kojih se plaća naknada gotovo da nema – objašnjava Cvejanov.

Prema podacima Asocijacije, prosečna visina posebne naknade u Srbiji za tonu ambalaže koja zagađuje okolinu je samo 22,8 EUR po toni, što je višestruko manje u odnosu na zemlje u regionu (Hrvatska računa 45 EUR po toni, Bugarska 60, a Rumunija 156 EUR po toni). Recikleri smatraju da bi veća naknada za ambalažu i bolja kontrola prijavljenih količina doprinele dugoročnom razvoju sistema upravljanja ambalažnim otpadom i ispunjenju ambicioznog cilja da se u Srbiji do 2030. godine preradi 70% ukupnog otpada.

(Foto: Rawpixel.com/shutterstock.com)
Prema sada važećem Zakonu o upravljanju otpadom, propisano je da se iskorišćena ambalaža odlaže na deponiju samo ako ne postoji drugo rešenje za njen tretman. To znači da se otpad pre odlaganja mora razvrstati i iz njega izdvojiti sve što ima upotrebnu vrednost. Prema podacima Agencije za životnu sredinu, manje od 1% ukupnog otpada koji sakupe komunalna preduzeća ode u fabrike za reciklažu. To je jedan od najvećih problema na koje ukazuju recikleri.

Zvuči paradoksalno da su, uprkos činjenici da su tokom cele godine šume, travnjaci, reke i priobalje zasuti bocama, konzervama, staklom i kesama, naše fabrike za reciklažu zbog nedovoljno razvijenog sistema sakupljanja ambalažnog otpada primorane da uvoze otpad iz zemalja u okruženju. Istovremeno, ima dosta slučajeva da neprerađeni otpad bez ikakvih ograničenja bude izvezen iz Srbije, jer se za njega dobiju "dobre pare". Zato je Srpska asocijacija reciklera ambalažnog otpada zatražila od ministra Trivana poštovanje procedura prilikom izvoza sirovine neophodne za njihove pogone i mašine.

– Ministar je pažljivo saslušao naše predloge, što uliva nadu da smo na dobrom putu da nađemo rešenje problema, kako Srbija, zbog toga što ne recikliramo svoj otpad, ne bi godišnje gubila više od 50 mil EUR – istakao je Mihail Mateski, predsednik upravnog odbora Asocijacije.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.