NavMenu

Radnici u Srbiji, profit odlazi preko granice - Ima li autsorsing i dobrih strana?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 09.04.2018. 18:44
Komentari
Podeli
(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Veliko negodovanje domaće javnosti, naročito IT zajednice, izazvalo je nedavno objavljivanje informacije da je za otvaranje Centra za istraživanje i razvoj u Novom Sadu i zapošljavanje oko 500 inženjera u njemu, nemačka kompanija Continental dobila od Vlade Srbije čak 9,5 mil EUR.

Kako su objasnili predstavnici države, Continental će dobiti čak 19.000 EUR po zaposlenom jer će i Srbija od tog centra imati veliku korist.

- U slučaju Continentala imamo istraživački centar u Srbiji koji promoviše Srbiju kao destinaciju za istraživanje i razvoj i donosi drugačiju tehnologiju i znanje - istakla je premijerka Srbije Ana Brnabić, dodajući da će od tog centra veliku korist imati naše startap kompanije i programeri.

Time je Brnabić odbacila i kritike da se time ponavlja situacija iz 2016. godine kada su se domaće IT kompanije pobunile zbog novca namenjenog kompaniji Endava. Tada je Vlada preinačila svoju odluku, dok se čini da do toga sada ipak neće doći.

Predstavnici države, naime, kažu da Continental nije autsorsing kompanija pa su subvencije potpuno na mestu.

Sa druge strane, direktorka Startita Zoja Kukić kaže za eKapiju da iako Continental nije autsorsing kompanija već razvojni centar, "problem je što profit ne ostaje u Srbiji i biće ovde sve dok im se isplati, a sva intelektualna svojina i profit ostaju van zemlje, u njihovoj centrali, u Nemačkoj".

Na taj način posluju i brojne autsorsing kompanije u našoj zemlji. Od njih država praktično ubira samo poreze na zarade jer one najčešće ne posluju sa velikim profitom već samo prebacuju iz centrale onoliko novca koliko je potrebno da se pokriju troškovi poslovanja u Srbiji, pa ni porez na dobit nije posebno značajan faktor.

Procene idu čak i dotle da se gotovo 80% IT firmi u Srbiji bavi ovakvim biznisom, kao i da je vrednost svega što su one proizvele i razvile u Srbiji, a isporučile svojim matičnim kompanijama ili klijentima u inostranstvu u 2017. bila oko 450 mil EUR, odnosno polovina ukupnog izvoza IT softvera i usluga iz naše zemlje.

A šta sve one rade verovatno niko i ne zna. Naime, pored brojih programenskih kompanija koje ovde razvijaju svoje ili tuđe proizvode, aplikacije, softvere... i industrija usluga veoma je prisutna.

Tako ako naručujete limuzinu, rentirate automobil ili brod, kupujete garderobu ili tražite pomoć za instalaciju nekog uređaja u nekoj od razvijenijih zemalja sveta, velike su šanse da će na vaš telefonski poziv ili mejl odgovoriti neko od nekoliko hiljada građana Srbije.

Oni ovde rade kako u velikim svetskim gigantima koji na ovakvim i sličnim poslovima zapošljavaju desetine hiljada ljudi širom "trećeg sveta", tako i u malim, za srpsku državu praktično nepostojećim firmama koje sve češće niču po stanovima i kancelarijama.

"Zaposleni" u njima gotovo po pravilu otvaraju svoje agencije i preduzetničke radnje i onda kao pravna lica pružaju usluge svojim klijentima, odnosno firmama iz inostranstva koje biraju ovaj model poslovanja jer im je jednostavnije i jeftinije.

Ipak, to ne znači da autsorsing nema i svojih dobrih strana.

- Zahvaljujući njemu se i razvila IKT industrija, mnogi domaći startap preduzetnici su svoje iskustvo prikupili kroz autsorsing - kaže Zoja Kukić i dodaje da je to "legitiman način poslovanja, samo što donosi manju dodatu vrednost od toga kada prodajete svoj proizvod".

Sa tim je saglasan i Milan Šolaja, direktor Vojvođanskog ITK klastera (VOICT). On za eKapiju kaže da je "autsorsing odličan za sticanje iskustva na međunarodnim tržištima, razvoj sopstvenih veština kroz kontakt sa stranim partnerima i klijentima, a time su naše kompanije uvek na visini kada su u pitanju i najnovije tehnologije".

- Autsorsing obezbeđuje stabilan izvor prihoda i kompanije koje se potrude da se profilišu u nekoj oblasti i nađu tržišnu nišu ili jakog partnera koji dobavlja poslove – napreduju u pravcu koji omogućava visok nivo performansi, ali i priliku da budu na korak od razvoja proizvoda, bilo samostalno ili u saradnji sa stranim partnerima.

Ipak, kako objašnjavaju naši sagovornici, kroz autsorsing firma prodaje samo rad svojih zaposlenih, dok se kroz prodaju proizvoda višestruko više zarađuje.

- Osnovna karakteristika je da se ovakvi poslovi plaćaju samo jednom. Dakle, kada isporučite naručeno rešenje, bivate plaćeni i to je to, krećete sa sledećim projektom. Faktor rasta je broj zaposlenih - kaže Šolaja.

S druge strane, kaže on, razvoj sopstvenih rešenja može da zahteva značajna ulaganja u istraživanje, razvoj, pa i u preživljavanje dok svoju ideju ne prebacite preko prelomne tačke kada počne da donosi profit, a takođe zahteva kvalitetnu radnu snagu i sposobnog menadžera.

- Ovaj model omogućava da nešto što ste razvili jednom, prodate mnogo puta i time ostvarite značajnu multiplikaciju profita – koja će biti u direktnoj srazmeri sa kvalitetom i popularnošću vašeg proizvoda. Faktor rasta je, dakle, kvalitet vašeg rešenja - objašnjava Šolaja.

Što nas opet vraća na pitanje Continentala.

(Foto: ronstik/shutterstock.com)
- Pomenuta investicija u Novom Sadu, po onome što znamo, vrti se oko razvoja rešenja za matičnu kompaniju. Nema naznaka da će se ukupan profit slivati u Srbiju, a nema sumnje da će naši inženjeri tamo zaposleni, kreirati rešenja koja će Continental prodavati na svetskim tržištima. Mi bismo da država ulaže da sutra imamo neki svoj Continental - kaže Šolaja.

Osim toga što se ovakvim merama država bavi razvojem tuđeg IT sektora, jer i pored toga što IT stručnjaci u Srbiji imaju odlične plate ipak efektivno stvaraju korist negde drugde, postoji još jedan problem - ogroman nedostatak radne snage.

IT sektor u Srbiji se već godinama bori sa nedovoljnim brojem softverskih inženjera, pa se često upućuje preporuka državi da novac uloži u obrazovanje i povećanje ove struke, umesto u premeštanje radnika iz jedne kompanije u drugu.

- Subvencije koje je Continentalu dodelila država su subvencije za povećanje zaposlenosti, a one u ovom slučaju nemaju smisla - kaže Zoja Kukić i dodaje da će "na taj način domaćem IT-ju biti naneta velika šteta jer će ostale kompanije biti onemogućene da ravnopravno učestvuju u borbi za talenat, koja je (i bez nefer konkurencije) trenutno najizazovniji deo njihovog poslovanja".

I u VOICT-u kažu da nemaju ništa protiv dolaska stranih kompanija, ali imaju "protiv aktivne uloge države u tom procesu, jer nije u redu da svi zajedno finansiramo nelojalnu konkurenciju". Napominju i da su "digli glas" protiv subvencija u IT-ju iako među članicama imaju kompanije koje su dobijale subvencije.

Tim novcem mogli bi, na primer, da budu potpomognuti domaći startapi koji sve češće odlaze van granica Srbije kako bi nastavili rast i razvoj jer u Srbiji ne postoje dovoljno razvijeni elementi ekosistema koji bi podržao preduzetništvo i pristup početnom i rizičnom kapitalu.

Ipak, kako god da ovaj konkretni slučaj bude okončan, neke stvari neće se promeniti. Autsorsing kao industrija neće nestati. Naprotiv, za očekivati je da nastavi da se širi i da sve sve više poslova i usluga obavlja na ovaj način.

Kompanije biraju da se reše gotovo svega što nije njihova "core" delatnost pa za HR, finansijske, administrativne i druge usluge angažuju "podizvođače". To je i omogućilo velikom broju ljudi, najčešće mladih i bez ikakvog radnog iskustva, u Srbiji da iskoriste svoje dobro znanje stranih jezika i da dobiju, za naše skromne standarde, čak i solidno plaćene poslove.

Problem koji, ipak, i dalje stoji je što autsorsing zahteva raspoloživu, dovoljno kvalitetnu i, naročito važno, dovoljno jeftinu radnu snagu. Kako standard života i zarade u Srbiji budu rasli, povećavaće se i šansa da stranci svoj biznis presele na neka nova, jeftinija tržišta.

Miloš Vlahović
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.