NavMenu

Srbija dobija katastar rudarskih deponija i napuštenih jama - Sledi kategorizacija otpada i procena rizika

Izvor: RTS Ponedeljak, 26.03.2018. 09:03
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: kaband/shutterstock.com)Ilustracija
Uz finansijsku podršku Evropske unije Srbija je počela izradu Katastra rudarskog otpada. Važan posao, jer pored 200 aktivnih rudnika u Srbiji ima i oko 250 napuštenih jama, površinskih kopova, kamenoloma i deponija sa rudarskim otpadom, koji su rizik po životnu sredinu.

U proteklih godinu dana nemačko-srpski tim stručnjaka obišao je svih 250 potencijalnih lokacija rudarskog otpada i Ministarstvu rudarstva i energetike dostavio prve izveštaje. Urađeni su i izveštaji sa deponija aktivnih rudnika jer njihova godišnja proizvodnja samo čvrstog otpada, premašuje 150 miliona kubnih metara.

- Trenutno se radi na planu detaljnijeg obilaska onih lokacija koje već imaju procenjeni štetan uticaj i na mapiranju lokacija koje mogu imati štetan uticaj. Nama je važno da dobijemo katastar, ali i klasifikaciju i kategorizaciju tog otpada, kao i detaljnu procenu rizika - kaže Tanja Stojanović, načelnik za projekte u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Pored katastarske knjige, katastar rudarskog otpada biće i u elektronskoj formi. A već je napravljen i vodič za rudarske i ekološke inspektore.

- To je pomoć administraciji, ali i upravljanju otpadom u Srbiji, jer rudarstvo može da ima ozbiljne ekološke posledice. Na dugi rok, katastar će doprineti poboljšanju kvaliteta životne sredine i bezbednosti rudarskih aktivnosti - kaže Peter Bajer, stručnjak nemačke kompanije Pleiades.

Deponije i napušteni rudnici su u blizini gradskih i zaštićenih područja, za neke se ne zna ni u čijem su vlasništvu. Zato je veoma važno da sav rudarski otpad bude pod kontrolom.

- Sa ovakvim katastrom mi ćemo biti u prilici da znamo koje lokacije mogu da budu sanirane, odnosno rekultivisane - kaže Tanja Stojanović.


(Foto: freedomnaruk/shutterstock.com)
Deponije rudarskog otpada donose i značajnu finansijsku zaradu. Sadrže ostatke metala koji se mogu reciklirati, a posebno su isplative deponije sa ugljem.

- U Evropi, konkretno u Belgiji gde sam bio prisutan, ljudi su uzimali u tretman deponiju uglja gde je bilo i do 10% sadržaja uglja. I sada, ako imate milion tona deponije sa 10%, to je 100 hiljada tona. Ako je tona 100 EUR, to vam dođe i 10 mil EUR za 2-3 godine - kaže Vojin Čokorilo, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta.

Vrednost ovog projekta je 2,1 mil EUR - 90% sredstava dala je Evropska unija, a ostalo Vlada Srbije.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.