NavMenu

Milioni evra propadaju u srpskim banjama - Za sedam godina ruinirana polovina kapaciteta

Izvor: Novosti Ponedeljak, 27.11.2017. 15:16
Komentari
Podeli
Za samo sedam godina, od 2008. do 2015, naše banje su izgubile 17.300 ležaja ili 43% kapaciteta, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Razlozi za konstantan gubitak ležaja su mnogobrojni - od apsolutno neuspešne privatizacije, pa do nezainteresovanosti investitora da novoizgrađene hotele stave u funkciju.

Vladan Vešković, sekretar Udruženja banja Srbije, smatra da je stepen negativnog uticaja na lokalnu zajednicu izazvan ovakvim odnosom različit od mesta do mesta. Od potpuno uništene lokacije, kao što je Kuršumlijska Banja, u kojoj više nema stanovnika, preko gubitka svih ležaja hotelskog tipa u Niškoj, Mataruškoj, Bogutovačkoj, Jošaničkoj, Vranjskoj i Gamzigradskoj banji, do znatnog gubitka broja ležaja u turističkim destinacijama Vrnjačka Banja, Sokobanja i Banja Koviljača.

- Osim velikih finansijskih gubitaka i države i lokalne samouprave, treba pomenuti i gubitak radnih mesta, tim pre što je većina pomenutih banja u ekonomski nerazvijenim opštinama - kaže Vešković.

- Njih je ukupno 5.527. Paušalno ocenjeni direktni finansijski gubici, na godišnjem nivou, prema parametrima da je prosečna popunjenost kapaciteta 50%, prosečna cena boravka s punim pansionom 3.200 dinara i prosečnom boravišnom taksom od 60 dinara, jesu izgubljenih milion noćenja koje uzrokuje neostvaren prihod od 3,2 milijarde dinara, odnosno 26 mil EUR.

On naglašava da je gubitak lokalnih samouprava po osnovu boravišne takse blizu pola miliona evra. Ako je učešće ishrane u ceni pansiona 30%, onda državna kasa ostaje praznija za ukupno 365 miliona dinara.

- Gubitak se uvećava za milionske iznose koji bi se slili u državnu kasu na osnovu poreza i doprinosa iz zarada zaposlenih, dok je broj izgubljenih radnih mesta najmanje 2.700 - kaže Vešović. - Većina zapuštenih objekata je, na ovaj ili onaj način, u državnom vlasništvu. Međutim, to znači da se, uz dobru volju države, ovi objekti mogu brže i efikasnije staviti u funkciju.

Ovo se najpre odnosi, smatra sagovornik Novosti, na Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju Žubor u Kuršumlijskoj banji, Zlatar u Novoj Varoši, završen hotel koji nikada nije bio u funkciji u Jošaničkoj banji, hoteli Železničar u Vrnjačkoj i Vranjskoj Banji. U ovim banjama se nalaze i betonski kolosi čija izgradnja nije otišla dalje od zidova.

- Prvi, nazvan Nova zvezda, je u sastavu HTP Fontana Vrnjačka Banja, i sada je u stečaju. Osim ovih zidina raspolaže hotelima Zvezda, Fontana, Beli izvor i Sloboda. Vlasništvo nad drugim objektom u Vranjskoj Banji je zasada nepoznato, jer je slučaj godinama na sudu - kaže Vešović.

U stečaju je i HTP Banja Koviljača sa objektima Podrinje i Gučevo. Ostatak firme dat je na upravljanje Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju u toj banji.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.