NavMenu

Dvadeset najvećih neporeskih nameta odnosi privredi 75 milijardi dinara godišnje

Izvor: Tanjug Nedelja, 19.11.2017. 16:23
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Billion Photos/shutterstock.com)Ilustracija
Ministarstvo finansija je najavilo da će više od 500 različitih nameta za privrednike biti objedinjeno jednim zakonom o kome bi do kraja godine trebalo da počne javna rasprava, a Unija poslodavaca Srbije i NALED očekuju da Zakon o naknadama bude što pre donet kako bi se privreda rasteretila nepotrebnih davanja.

Prema podacima NALED-a, samo 20 najvećih neporeskih nameta, među kojima su parafiskali, ali i opravdane naknade i takse, privredu koštaju oko 75 milijardi dinara godišnje.

Unija poslodavaca Srbije, takođe, ističe da su opštine prilično maštovite u izmišljanju nameta za privredu i da, na primer, jedna kompanija u Subotici plaća besmislenu nakanadu - da bi imala izlaz na saobraćajnicu.

Ministar finansija Dušan Vujović je nedavno izjavio da će jednim zakonom više od 500 naknada biti objedinjeno, pojedine da će biti ukinute ili pojednostavljene, pošto se pokazalo da se komplikovana shema naplate naknada pokazala kao problematičan deo našeg poslovnog okruženja koji oprerećuje firme i mali izvor prihoda za finansiranje budžeta.

- Mi se nadamo donošenju tog zakona već više godina - rekao je predsednik UPS-a Nebojša Atanacković Tanjugu ističući da je to obećanje bilo dato i za prošlu godinu i da bi ovog puta to tebalo da bude i realizovano.

On očekuje da Zakon o naknadama uredi tu značajnu oblast koja je sada potpuno neuređena i navodi da se, na primer, pojedini pojmovi javljaju u sedam do devet razlicitih formi, što je slučaj kod upotrebe vode, kao i da se naplaćuju naknade koje nemaju veze sa većinom privrednika.

Ističe da će donošenjem Zakona o naknadama svaki investitor znati unapred kako i koliko će biti opterećen kroz nakande i šta se daje Republici, a šta lokalnim samoupravama.

- Mi u UPS umemo da kažemo da porez na profit nije veliki, ipak nije ni najmanji pošto ima država i sa manjim kao i značajno većim tim porezom, ali se jednostavno do profita ne može doći ako se previše optereti privrednik - kazao je Atanacković.

Dodao je i da privrednici očekuju još nešto, što ne spada u paket poreskih zakona za narednu godinu, a to je različita naplata komunalnih usluga.

UPS je uspeo, kako kaže da nađe samo nekoliko opština u Srbiji kod kojih je ista naplata za određene komunalne usluge, iako je još zakonom iz 2011. godine pripisano da ne može biti velika razlika u naknadama komunalne usluge u zavisnosti od toga kome se pruža.

Ako je usluga ista, onda bi i cena morala da bude ista, dodao je.

Atanacković ističe da je u pojedinim opštinama, kao i u Beogradu, velika razlika u ceni kubika vode za građane u odnosu na privredu.

- Parafiskalni namet je nešto što privrednik treba da plati ili plaća, a da ne zna za šta plaća, jedno je kada se nešto plaća sa logikom da se za određenu cenu dobije neka usluga ili korist, a drugo je da kada se nešto plaća, a da se ne vidi razlog zašto je neko u obavezi da to plaća - dodaje Atanacković.

UPS je pre dve godine sproveo istraživanje koje je identifikovalo skoro 500 razlicitih parafiskalnih nameta širom Srbije.

Atanacković navodi da se taj broj nije značajno smanjio ili da se uopšte nije smanjio i da je bilo pokušaja pre sedam ili osam godina da se smanji taj broj, ali da se onda opet nastavilo sa bujanjem parafisklanih nameta kada su smanjena davanja iz budžeta za opštine, pa im je trebalo više novca nego što su mogli da obezbede, pa su izmišljale različite namete kao bi napunile svoje budžete.

(Foto: Elnur/shutterstock.com)
Predstavnik NALED-a Ivan Radak rekao je Tanjugu da su fiskalni nameti oni nameti za koje građani i privreda ne dobijaju adekvatnu protivusluga ili ona ne vredi koliko i iznos koji je plaćen i da ih je zato potrebno potpuno ukinuti ili izmeniti odnosno redefinisati njihovu visinu.

- Parafiskalni nameti su problem pošto su veoma nepredvidljivi, menjaju se iznosi iz godine u godinu, uvode se novi, što sve opterećuje privredu i gura ih delimično u sivu zonu. Zbog toga je donošenje Zakona o naknadama i formiranje jednog registra u koji će ući sve naknade i sve takse koje treba platiti jedna od važnih mera nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije. Raduje to što se država obavezala da do kraja godine donese Zakon o naknadama za upotrebu javnih dobara - smatra Radak.

Prema rečima Radaka, plan je i da se izmeni i Zakon o taksama i da se kroz ta dva propisa jasno razgraniči šta su takse, a šta naknade.

Kaže da se neke naknade nazivaju taksama i obrnuto, a to nisu i da, takođe, treba precizirati ko ih uvodi, na koji način i kako se odredejuje njihova visina.

NALED je prebrojao 384 neporeska nametam, od čega je 247 označio kao parafiskalne namete i utvrdio da na velikom broju njih treba raditi ili ih bolje urediti.

- Takođe, 72% njih su u nadležnosti republike, a 4,5% u nadležnosti lokalnih samouprava. Ima i onih u nadležnosti pokrajine ili se prihodi dele između Republike i lokalne samouprave. Prilikom predstojeće reforme treba obratiti pažnju da se kroz ukidanje neporeskih nameta, koje nazivamo parafiskalima, ne ugrozi finansiranje lokalnih budžeta - objasnio je Radak.

Kako je napomenuo i da treba utvrditi koji prihodi pripadaju lokalnim samoupravama, pošto ima sučajeva da mnoga uverenja građani plaćaju kao republičku administrativnu taksu, a dokument dobijamo od lokalne samouprave, koja na to troši sredsdtva.

NALED je kao posebne izdvojio tipske parafiskale - slučajeve procentualne naplate taksi u odnosu na posao koji se obavlja i primer je izdavanje upotrebne dozvole, gde se naplaćuje 0,2% od vrednosti posla što, ističe Radak, nije realno pošto je to dokument kao i svaki drugi.

Kako je naveo da postoje i slučajevi duplih taksi, gde pored republičke administrativne takse neka institucija naplaćuje i neku svoju taksu, pa imamo dve takse za isti posao.
NALED upozorava postoji i problem sa javnim preduzećima i njihovim taksama, jer u svojim sektorskim zakonima imaju pravo da naplaćuju naknade. Radak kaže da je taj razlog obično dosta široko postavljen, na primer, u oblasti voda i životne sredine i da preduzeća zato sama kreiraju veliki broj taksi i naknada.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.