SVETSKA BANKA: Sa godišnjim rastom od 5% Srbija će za 20 godina stići razvijene zemlje EU
Izvor: Beta
Četvrtak, 16.11.2017.
15:55
Komentari
(Foto: Kristi Blokhin/shutterstock)
Da bi se ostvario brži rast potrebno je da Srbija nastavi reforme, odnosno poveća produktivnost i zaposlenost, kao i nivo ulaganja, a privredi stvore dodatni uslovi da postane konkurentna, rečeno je u Beogradu na predstavljanju jesenjeg ekonomskog izveštaja Svetske banke za region Zapadnog Balkana.
Prema oceni ekonomiste u Svetskoj banci Lazara Šestovića, najveći izazovi u narednoj godini za vlasti će biti da budžet bude pod kontrolom, bez nepredvidivih velikih rashoda, nezavisno od toga da li će biti novog aranžmana sa MMF-om, da se povećaju investicije države u javnom sektoru, kao i da se kontroliše da li će i koliko povećana potrošnja uvećati uvoz i tako poništiti dosadašnje pozitivne efekte izvoza.
Kako je dodao, na budući rast mogu da utiču i iznosi kredita koji se odobravaju privatnim preduzećima, a koji su počeli da padaju od sredine ove godine, nakon 20 meseci neprekidnog rasta, kao i kontinuirani pad uvoza mašina u 2017.
- To nam signalizira šta bi moglo da se dešava u narednih godinu dana, i to je jedan od parametara koji je uticao i na projekcije rasta u naredne dve godine, te zašto je Srbija ispod proseka Balkana - kazao je Šestović pojasnivši da najveći deo rasta treba da dođe iz privatnog sektora i da je to jedan od razloga zašto je Svetska banka uzdržanija oko optimističnijih prognoza za Srbiju u naredne dve godine.
Problem je, kako je naveo, i što je učešće države u privredi još uvek veliko, pa tako ima više od 600 preduzeća koji su u državnom vlasništvu i sva uzimaju deo javnih resursa koji bi mogli da se iskoriste za nešto drugo.
Šestović je ocenio i da su reforme u javnom sektoru i kod javnih preduzeća sporije od očekivanog, ali da ima pomaka. Kao pozitivne primere naveo je reformu Železnica Srbije, a smatra da su najbolji kandidati za sledeći ozbiljan potez Vlade Srbije rešavanje statusa Azotare, MSK i Petrohemije.
- Očekujemo i porast u potrošnji javnog sektora, a u kombinaciji sa rastom zarada u privatnom sektoru, domaća potrošnja bi trebalo da se oporavi u 2018. godine - kazao je Šestović navodeći da će to biti "glavni podsticaj za rast u narednih nekoliko godina".
Svetska banka srednjoročno gledano, prognozira i viši rast izvoza Srbije, ali će se, zbog porasta potrošnje i prihoda građana, deo toga preliti u uvoz.
- Neto uticaj izvoza će biti niži nego u prethodne tri-četiri godine - smatra Šestović.
Stručnjak Svetske banke očekuje i da će doći i do povećanja ubrzanja investicija. Šestović je naveo da su investicije u Srbiji u proteklim godinama bile relativno male u poređenju sa ostalim zemljama istočne Evrope, precizirajući da je postojao jaz u nivou investicija od pet do šest procentnih poena.
On očekuje i povećanje kapitalnih rashoda koji su ostali na niskom nivou.
- Izvršenje investicija infrastrukturnih projekata koji se finansiraju iz budžeta je zabrinjavajuće. Za devet meseci pad javnih investicija bio je 11% - kazao je Šestović i dodao da Sbija ima veliki broj kredita potpisan sa međunarodnim finansijskim organizacijama, ali istovremeno i sopstveni novac iz budžeta, pa je teško shvatljivo da se nije više uradilo na primeni tih kapitalnih projekata.
Tagovi:
izveštaj Svetske banke za region Zapadnog Balkana
Lazar Šestović
aranžman Srbije sa MMF
reforme u Srbiji
privredni rst Srbije
izvoz iz Srbije
prognoze privrednog rasta Srbije
prognoze izvoza iz Srbije
javne investicije
investicije u infrastrukturne projekte
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.