NavMenu

Gde investicioni fondovi, registrovani u Srbiji, ulažu imovinu svojih članova? - ulog obrću do granice

Izvor: Novosti Četvrtak, 04.09.2008. 12:31
Komentari
Podeli

Investicioni fondovi, a u našoj zemlji ima trenutno 13 takozvanih otvorenih fondova, najviše ulažu u akcije preduzeća na Beogradskoj berzi. Zakon im, naravno, dozvoljava i da deo imovine svojih članova iznesu u inostranstvo, i to maksimum 30%. Međutim, prema nezvaničnim podacima, nijedan fond još ne koristi mogućnost da investira preko granice.

- Investicioni fondovi uglavnom ulažu u akcije koje su listirane na Beogradskoj berzi. Prošle godine bile su jako zanimljive kompanije male i srednje tržišne kapitalizacije, pošto su velike kompanije uglavnom bile precenjene - kaže Vladimir Pavlović, portfolio menadžer "Fima ProActiv" fonda. - Međutim, sada su veoma interesantne najlikvidnije akcije, koje posle korekcije imaju ponovo dobar potencijal za rast cene na berzi.

Pavlović podseća da je u skladu sa trenutnom regulativom, u inostranstvo moguće investirati 30% imovine fonda.

- "Fima ProActiv" je do sada isključivo investirala u kompanije na Beogradskoj berzi, ali sada ozbiljno razmišljamo da značajna sredstva investiramo u inostranstvo - kaže Pavlović. - Razlog za to je činjenica da smo osnivanjem zatvorenog fonda "Fima Activist" pokrili tržišni segment kompanija male i srednje tržišne kapitalizacije, koje obično nisu dovoljno likvidne za otvoreni investicioni fond. Tako da sa otvorenim fondom "Fima Proactiv" želimo da pokrijemo segment velikih i likvidnih kompanija u Srbiji, ali i u regionu.

Međutim, sagovornici "Novosti" iz nekih drugih investicionih fondova ističu da investiranje u inostranstvu ne znači "pod obavezno" i bolju zaradu. Naime, ulaganje vani isplativo je onim fondovima koji su deo regionalnih grupacija i već imaju "popust" na iznoseraznih brokerskih provizija za trgovanje na berzi.

- Na nepoznatom tržištu je teže dobro proceniti koje hartije su najbolji izbor za ulaganje - kaže naš sagovornik iz jednog srpskog fonda. - Osim toga, kada nemate svoju mrežu brokerskih kuća, često su i provizije koje plaćate više. Takvo investiranje se odmah primeti na vrednosti investicione jedinice. Jer, čim fond uđe u neku poziciju značajnijim sredstvima, a cena tih akcija ne poraste, sutradan je vrednost jedinice niža, upravo zbog troškova provizija.

U Srbiji se, inače, u fondovima nalazi ispod 5 EUR po glavi stanovnika. Pavlović navodi da je u regionu ovaj pokazatelj i više od 100 puta veći.

- Struktura članova fonda je znatno promenjena u odnosu na isti period prošle godine - objašnjava Pavlović. - Tada su ulagači bili institucionalni investitori iz Srbije i okruženja, preduzetnici i obični građani. Međutim, nakon korekcije cena na Berzi, iz fondova su se uglavnom povukli preduzetnici, koji su u fondove, verovatno, uložili i deo sredstava neophodan za njihov osnovni posao, dok su institucionalni investitori i obični građani uglavnom ostali u fondu.

Veoma je teško reći tačan datum kada će fondovi ponovo imati vrednost investicione jedinice preko 1.000 dinara. Ali, svakako treba istaći da su, na tržištu koje je palo gotovo 60% od maja 2007. godine, investicioni fondovi u dobroj meri očuvali vrednost svojim ulagačima - navodi Pavlović. - Pomenuta berzanska korekcija jedna je od najvećih u istoriji u našem regionu, i najveća u novijoj istoriji Beogradske berze. Međutim, čini se da je kraj već na vidiku. Politička situacija u Srbiji je stabilna, očekuje se oporavak svetskih berzi...

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.