NavMenu

Šta donosi novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma?

Izvor: Dnevnik Sreda, 11.10.2017. 09:32
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: sergign/shutterstock.com)Ilustracija
Ukoliko sve bude išlo po planu, Srbija će od 1. aprila naredne godine imati novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma da bi tu oblast usaglasila sa zakonskom regulativom i standardima u Evropskoj uniji.

Naša država je od decembra 2014. do aprila prošle godine bila predmet petog kruga evaluacije komiteta Moneyval Saveta Evrope u pogledu radnji i mera koje preduzima u cilju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Evolucija je usmerena na sagledavanje tehničke usklađenosti s međunarodnim standardima za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ali i procenu delotvornosti celog sistema. Evropski standardi uvode niz novina u načinima borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a naročito pristup zasnovan na proceni rizika kao obavezujući, obaveze obraćanja posebne pažnje za finansijske i nefinansijske institucije kada uspostavljaju poslovni odnos s domaćim funkcionerom, preporučuju sprovođenje finansijske istrage paralelno s istragom krivičnog dela i drugo.

Sve te novine donosi i Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma koji je usvojila Vlada Srbije i uputila ga poslanicima Skupštine Srbije na usvajanje.

Inače, na plenarnom sastanku Moneyvala u aprilu prošle godine usvojen je izveštaj i Srbija je ušla u proceduru pojačanog nadzora tog tela, u skladu s kojom će biti dužna da ga izveštava o napretku za godinu dana, a taj napredak nije moguć ukoliko se ne izmeni zakonski akt. Ako Srbija ne bi menjala postojeći Zakon o sprečavanju pranja novca, koji velikim delom sadrži niz evropskih pravila, i ne dokaže konkretne napretke u svakoj od ključnih oblasti koje su ocenjene lošom ocenom, mogla bi biti stavljena na listu država koje ne primenjuju međunarodne standarde u oblasti sprečavnja pranja novca i finansiranja terorizma.

Proveraće se i polise životnog osiguranja

Predlog novog zakonskog akta predviđa i obavezu utvrđivanja identiteta korisnika polise životnog osiguranja, definisana je obaveza prikupljanja dokaza o poreklu imovine, zatim obaveza pribavljanja podataka o stvarnom vlasniku stranke koja je pravno lice ili lice stvarnog prava. Stvarnim vlasnikom pravnog lica smatra se fizičko lice koje je imalac više od 25% imovine. Uređena je obaveza utvrđivanja i provere identiteta preduzetnika, provere identiteta stranke, neposredni uvid u registar Agencije za privredne registre za proveru identiteta pravnih lica...

Upravo da bi se izbegla mogućnost da se Srbiji zameri da ne primenjuje sve savremene mere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, od 1. aprila naredne godine važiće novi zakonski akt, koji će delom sadržati postojeće dobre odredbe o gotovinskim transakcijama, ličnim dokumentima, službenim ispravama, informacijama o aktivnostima stranke, kvazibankama, stranim funkcionerima, stvarnim vlasnicima, poslovnim odnosima i drugo, ali i nove odredbe.

Novina je, između ostalog, i član kojim se definiše domaći funkcioner kao moguća "karika" u pranju novca. Naime, na osnovu definicije stranog funkcionera koja postoji u sadašnjem zakonu, napravljena je paralela i identifikovani su domaći funkcioneri koji vrše istu ili sličnu funkciju. Na osnovu definicije "funkcionera druge države", po kojoj je on fizičko lice koje obavlja ili je u poslednje četiri godine obavljalo visoku javnu funkciju u drugoj državi, na isti način data je definicija domaćeg funkcionera.

Tako će se na proveri za pranje novca naći predsednik države, premijer, ministri, državni sekretari, posebni savetnici i pomoćnici ministara, direktori organa u sastavu ministarstava i njegovi pomoćnici, direktor posebne organizacije, narodni poslanik, sudije Vrhovnog kasacionog, Privrednog, Apelacionog i Ustavnog suda, predsednik, potpredsednik i član saveta DRI-ja, guverner NBS-a, viceguverner i član IO i član Saveta guvernera, lica na visokom položaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kao što su ambasador, generalni konzul, otpravnik poslova, član organa upravnjanja u javnom preduzeću ili privrednom društvu u vlasništvu države, kao i član organa upravljanja političke stranke.

Predlogom zakona uvode se i novi obveznici primene tog propisa pa se tako, između ostalog, kao novi obveznik pojavljuje i JP Pošta Srbije i javni beležnici. JP Pošta Srbije je i sadašnjim zakonom bilo obveznik, ali kroz definiciju "lica koja se bave poštanskim saobraćajem", a sada se on navodi punim imenom kao javni poštanski operator sa sedištem u Srbiji.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.