NavMenu

Kako se čuva nuklearni otpad u Vinči - Država mora da odredi lokaciju za trajno skladištenje radioaktivnog materijala

Izvor: RTS Petak, 01.09.2017. 10:03
Komentari
Podeli
(Foto: lassedesignen/shutterstock.com)
U medicinskim institucijama, naučno-istraživačkim organizacijama i industriji, svake godine se stvara i do nekoliko stotina kubnih metara radioaktivnog otpada koji se čuva zajedno sa nuklearnim otpadom iz Instituta Vinča. U zgradi velikog nuklearnog reaktora u Vinči nedavno je sprečena krađa radioaktivnog materijala. Kakve su mere bezbednosti i kako se čuva nuklearni otpad u Vinči?

Pre godinu dana, u saradnji sa vladom Sjedinjenih Američkih Država, realizovan je projekat o kompletnom bezbednosnom sistemu u krugu Nuklearnog instituta Vinča, odnosno JP Nuklearni objekti Srbije. Nadležni tvrde da je nemoguće izneti bilo kakav radioaktivni materijal.

Miloš Mladenović, rukovodilac Sektora za nuklearnu bezbednost JP NOS, kaže da radnik nije uspeo da iznese radioaktivni materijal, već je pokušao da iznese kontaminirane cigle i da je zaustavljen na prvoj prepreci, "što dovoljno govori o efikasnosti našeg sistema bezbednosti".

- Ja mogu reći da JP NOS ima jedan od najboljih bezbednosnih sistema u državi - kaže Mladenović.

Postoji i zajednički projekat sa Međunarodnom organizacijom za atomsku energiju, koji traje tri godine.

Institut Vinča ima oko 800 zaposlenih, a polovina njih su doktori nauka.

Đorđe Lazarević, direktor Laboratorije za zaštitu od zračenja, kaže da Institut Vinča pruža usluge dozimetrijskih merenja profesionalno izloženih lica i dozimetrijsku kontrolu izvora zračenja sa kojim ta lica rade. Do havarija najčešće dolazi kod korisnika izvora zračenja, a to može biti u medicini ili industriji, objašnjava Lazarević.

Radioaktivni materijal koji se koristi u medicini i industriji postaje radioaktivni otpad koji se skladišti u hangarima. Tu je i "istorijski otpad" koji je prikupljan sa teritorije cele Jugoslavije još od 1948. godine.


Između 2002. i 2007. godine na jugu Srbije u blizini Vranja urađena je dekontaminacija zemljišta koje je za vreme NATO bombardovanja 1999. gađano municijom sa osiromašenim uranijumom. Kontaminirani materijal je u dvadesetak buradi dopremljen u Vinču gde se čuva u hangarima – kažu, na siguran i bezbedan način. Ipak, ovo se smatra privremenim rešenjem dok se ne nađe trajno.

Dalibor Arbutina, v. d. direktora JP Nuklearni objekti Srbije, navodi da svetski standardi, a i domaći zakon kažu da je država u obavezi da odredi lokaciju gde će se trajno skladištiti radioaktivni otpad.

- To treba da donese tim stručnjaka, da se ispitaju potencijalne lokacije na teritoriji Srbije i posle velike javne debate donese konačna odluka - kaže Arbutina.

Trenutno se pripremaju dokumenta za pripremu programa trajnog odlaganja.

Svetska iskustva govore da se to uglavnom radi u napuštenim rudnicima ili ispod zemlje.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.