Državi potrebni stručnjaci za pisanje projekata za sredstva iz fondova EU
Komentari
(Foto: shutterstock.com/klenger)
Fakultetski obrazovan, završio više obuka, radno iskustvo u zemlji ili inostranstvu, engleski mu je kao srpski - to je profil stručnjaka koji je potreban Srbiji. Trenutni skor u evrointegracijama nije loš – deset otvorenih pregovaračkih poglavlja, ali razmišlja se o dodatnom stručnom kadru.
- Pregovori se otvaranjem novih poglavlja dodatno usložnjavaju, ima dodatnog posla, i sa druge strane, poslovi koji se odnose na evropske fondove takođe, kao i na razvojnu pomoć, su veoma obimni i u tom smislu u narednom periodu neophodno je povećanje kapaciteta, kada je reč o procesu evrointegracija - kaže Ksenija Milivojević iz Ministarstva za evropske integracije.
Da je državi potrebna ozbiljna analiza o tome koje sektore treba ojačati i kako motivisati stručnjake da ostanu u državnoj službi, smatraju u Centru za evropske politike.
- Više od 50% zaposlenih izjavljuju da je vrlo verovatno ili verovatno da će u narednih godinu dana svojevoljno napustiti posao - kaže Milena Lazarević iz Centra za evropske politike.
Deceniju i po u evrointegracijama, a još se na prste broje ljudi, koji znaju zahtevne briselske birokratske procedure. Čim nauče da pišu projekte, državne službenike traži privatni sektor koji se u poslu takođe oslanja na evropske projekte. Odlaze, jer su tamo bolje plaćeni.
- To je jedan od glavnih razloga. Nekoliko problema postoji, standardno tipovi ugovora u državnoj upravi, ograničenje zapošljavanja koje imaju sve institucije - kaže Zoran Janjatović, pomoćnik ministra poljoprivrede.
Manjak stručnjaka u centrali, a kako je tek na lokalnom nivou. U Žagubici jedan službenik piše projekte.
- Imamo zabranu zapošljavanja i nemamo sredstva da bismo mogli da im upriličimo lični dohodak, pa se mi tako snalazimo, radimo sa kadrovima iz naše opštine - kaže Safet Pavlović, predsednik opštine Žagubica.
- Na taj način država gubi zapravo jednu investiciju, a takođe ostaje bez ljudi koji treba da nam pomognu da iskoristimo IPA fondove koji su nam na raspolaganju. Primera radi, negde oko 200 mil EUR - ističe Milena Lazarević iz CEP-a.
S tim problemom suočavaju se i u regionu. Hrvatska, Bugarska i Rumunija zbog nedostatka stručnjaka nisu uspevale da potroše milijarde evra iz evropskog budžeta koje su im u prvim godinama članstva bile na raspolaganju.
Firme:
Ministarstvo za evropske integracije Republike Srbije
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije
Vlada Republike Srbije
Opština Žagubica
Centar za evropske politike Beograd
Tagovi:
CEP
evrointegracije
evropskeintegracije
projekti EU
pisanje projekata za EU
pregovaračka poglavlja
evropski fondovi
IPA fondovi
Ksenija Milivojević
Milena Lazarević
Zoran Janjatović
Safet Pavlović
pristupni pregovori sa EU
pregovori Srbije i EU
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.