NavMenu

Uštede na kratak rok, problemi dugoročno - Sistem nabavke lekova po generičkom nazivu nosi rizik od nestašice i posledica u lečenju

Izvor: eKapija Sreda, 28.06.2017. 11:55
Komentari
Podeli
(Foto: Pavel Kubarkov/shutterstock.com)
Uvođenje centralizovanih javnih nabavki lekova na recept po generičkom nazivu (INN-u) sa A i A1 liste može da izazove veliki rizik i negativne posledice u lečenju, kao i potencijalne nestašice lekova. Finansijske uštede bile bi kratkoročne, a problemi dugoročni ne samo za pacijente i farmaceutski sektor već i za privredu u celini, istaknuto je u saopštenju PKS-a.

Grupacija proizvođača humanih lekova i Grupacija nosilaca dozvole za lek Udruženja za medicinsku i farmaceutsku privredu PKS organizovale su okrugli sto "Zdravstvena politika i javne nabavke lekova na recept – analiza rizika i efekata nabavke po INN-u" kako bi se sagledali efekti i posledice promene modela javnih nabavki lekova na recept i to po principu generičkog naziva (INN-a).

Otvarajući diskusiju Mihailo Vesović, zamenik generalnog menadžera PKS, istakao je da je praksa potvrdila da nema dobrih rešenja bez konstruktivnog dijaloga stručne javnosti, privrede i vlade i ukazao je na značaj farmaceutske industrije koja zapošljava oko 5.000 ljudi, beleži proteklih godina rast zaposlenih od 15%, velike investicije u istraživanja.

- Briga o zdravlju nacije najvažniji je zadatak. Članice Grupacije proizvođača humanih lekova i Grupacije nosilaca dozvole za lek primarno su posvećene snabdevanju tržišta najkvalitetnijim lekovima i ujedno odgovorne za efikasnost, bezbednost i kvalitet 4.700 lekova od ukupno 6.500 registrovanih u našoj zemlji - rekla je Sanda Savić, predsednica Odbora Udruženja za farmaceutsku i medicinsku privredu PKS.

Od ukupno 1.612 lekova koji se izdaju na recept, naša farmaceutska industrija proizvodi 614 lekova. Na poslednjem tenderu čak 75% pakovanja su bili lekovi domaće proizvodnje. Farmaceutska industrija pouzdan je partner i snažan generator privrednog rasta i svaka promena može da bude podrška razvoju, ali ishitrene mere mogu da proizvedu ozbiljne negativne efekte, ocenila je Savić.

Ona je ukazala na zaključak istraživanja konsultantske kuće Ernst&Young, koje je pokazalo da bi uvođenjem INN tendera država mogla da uštedi oko 4 milijarde dinara tokom prve godine, ali bi kasniji gubici kao posledica svih negativnih efekata gotovo u celosti poništili ostvarenu uštedu.

Loše u praksi

Profesorka Milica Prostran sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu navodi da bi uspostavljanje sistema centralizovanih nabavki po INN-u za lekove na recept, umesto po postojećem modelu, dovelo do povrede prava pacijenata na izbor lekova i ograničilo terapijske opcije koje su lekarima na raspolaganju.

- U praksi, to bi značilo da vam lek proizvođača koji godinama koristite, ukoliko ne pobedi na INN tenderu, više ne bi bio dostupan o trošku zdravstvenog osiguranja. Učestala promena lekova rizična je posebno za pacijente sa kardiovaskularnim bolestima, ali isto tako i za obolele sa hroničnim opstruktivnim bolestima pluća, psihijatrijske pacijente, kao i sve druge hronične bolesnike kod kojih se na taj način povećavaju izgledi za dodatne komplikacije, a samim tim i troškovi lečenja - upozorila je doktorka.

Sa ovim stavom je saglasna i prof dr Vesna Stojanov, načelnica Centra za hipertenziju KCS, koja ističe da savremeni način lečenja zahteva individualni pristup pacijentu. Svaki pacijent treba da dobije onu kombinaciju lekova koja mu najviše odgovara. Hronični bolesnici su uglavnom stariji pacijenti koji su već navikli na uzimanje određenih lekova i svaka promena izaziva nelagodnost, strah, teže prihvatanje.

Kako je istakla Latinka Milojević, generalna sekretarka Saveza društava Srbije za borbu protiv šećerne bolesti, 700.000 obolelih od šećerne bolesti su bez obzira na tip bolesti međusobno različiti i različito reaguju na lekove, pa bi na ovaj način bili u situaciji da ne dobiju adekvatnu terapiju od lekara ili da je sami kupuju.

Iskustva u regionu

Profesor Dragan Lončar sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu ukazao je na posledice generičkog tendera u Crnoj Gori - odugovlačenje nabavke zbog prigovora i žalbi, što je dodatno usporavalo proces i produžavalo nestašice, pa su osiguranici vrlo često bili prinuđeni da alternativni lek kupe o svom trošku. To je takođe uticalo i na pad investicija, manji broj proizvođača na tržištu, kao i ponuda na svakoj novoj javnoj nabavci.

Miloš Andrović, predstavnik Grupacija nosilaca dozvole za lek PKS, izneo je Uporedni prikaz politike nabavke lekova u zemljama centralne i istočne Evrope prema zaključcima istraživanja koje je sproveo ISPO. Rezultati su pokazali da sličan sistem centralizovane javne nabavke lekova na recept po generičkom nazivu INN-u nigde nije zaživeo.

Ovakav model u potpunosti nije primenjen ni u jednoj evropskoj zemlji, a u nekima je primenjen veoma ograničeno. Neke zemlje okruženja u kojima jeste bio primenjen sada ga napuštaju, pa je i to, uz upozorenja domaćih stručnjaka i privrednika, dovoljan razlog da potencijalne promene sistema ozbiljno razmotrimo, poručio je Andrović.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.