NavMenu

Bugarska feta završava i u domaćem bureku i kiflicama - Svaka šesta pekara nema dobro deklarisane proizvode

Izvor: Politika Četvrtak, 22.06.2017. 14:49
Komentari
Podeli
(Foto: amenic181/shutterstock.com)
I pored čestih inspekcijskih kontrola, domaći pekari i dalje krše propise. U poslednjoj kontroli 639 pekara u Srbiji inspektori su pronašli bar jednu nepravilnost u čak 45% objekata, što je, prema mišljenju Poljoprivredne inspekcije, i dalje veliki problem.

Trinaest pekara je privremeno zatvoreno zbog neodgovarajućih uslova proizvodnje, a nepravilnosti su se najviše odnosile na to što pekare i dalje ne uspostavljaju funkcionalni sistem bezbednosti po principima HACCP.

Zanimljivo je da se i u ovoj kontroli pokazalo da gotovo četvrtina pekara i dalje nema uspostavljen sistem sledljivosti sirovina i proizvoda, a gotovo svaka šesta nema dobro deklarisane proizvode. Za potrošače je, osim bezbednosti, najvažnije da budu sigurni kakav je kvalitet sirovina i na koji način se one nabavljaju. Od toga zavisi i kvalitet proizvoda koje kupuju.

Politika je nedavno objavila da je domaće tržište i dalje preplavljeno jeftinim bugarskim sirom od biljnih masti (najčešće palminog ulja), koji se na pijacama i u nekim manjim maloprodajama najčešće ne deklariše kao biljni. Prodaje se pod nazivima koji asociraju na tradicionalne domaće brendove, po ceni od 200 do 250 dinara po kilogramu.

Prema saznanjima Potrošača, velike količine ovog sira i drugih biljnih proizvoda završavaju upravo u pekarama, gde se najlakše mogu upotrebiti kao surogati kravljeg belog sira. To je lakši način da se on proda, nego da ide u frižidere u kojima, prema pravilnicima, mora da bude odvojen od klasičnog sira i da se deklariše kao biljni. I potrošači su već naučili da proveravaju o kakvom proizvodu je reč, pa se ovi proizvodi sve slabije prodaju, bez obzira na nižu cenu i česte akcije.

Zoran Pralica iz Unije pekara kaže da je najvažnije u ovom trenutku da se uredi tržište i da se uvedu strože kazne za one koji ne poštuju propise.

(Foto: Lucky_elephant/shutterstock.com)
– Što se tiče sirovina, brašno nije loše, jer imamo svoju proizvodnju. Iako je za klasu ispod evropske, ipak je dobro. Kada je reč o bugarskom siru, polazimo od toga da niko ne stavlja u promet nešto što nije bezbedno. U Srbiji ima oko osam hiljada pekara i velika je konkurencija. Tamo gde je tako, dolazi do sniženja cena i pada kvaliteta – kaže Pralica.

On ne poriče da se i bugarski sir verovatno koristi u proizvodnji, ali smatra da nema načina da se to ustanovi, ako je proizvod ispravan. Jedini način, dodaje, da se one pekare kod kojih nije ustanovljena sledljivost sankcionišu jesu kazne.


– Samo to može nekoga da natera da posluje po standardima – smatra Pralica i dodaje da se, kada je uvođen HACCP, ispostavilo da ovaj sistem nije mogao biti odrađen u celosti u predviđenom roku.

– Tada smo dobili nalog da uradimo samo implementaciju, pa mislim da su to posledice raskoraka u kome smo se našli, pošto Evropa već sada uvodi nove standarde – objasnio je sagovornik Politike.

Da li bi možda rešenje moglo da se traži u najnovijoj odluci Evropskog suda pravde koji je pre nekoliko dana zabranio da se proizvodi biljnog porekla prodaju pod oznakom mleko, puter ili sir?

U tom slučaju ni u domaćim pekarama ne bi mogao da se kao sirovina u tradicionalnim proizvodima, poput bureka, kiflica, raznih pita i peciva, nađe biljni sir, koji u sastavu uopšte nema mleko. Prema domaćim propisima burek, na primer, kao proizvod napravljen od testa i masnoće (ne navodi se kog je porekla masnoća), ako je sa dodacima mora da sadrži najmanje 20% nadeva. Ni u pravilniku se ne navodi da to mora biti isključivo sir napravljen od mleka. Verovatno su i pekari zbog toga shvatili da je bitno da ispoštuju formu, a bugarski nadev samo je dobra prilika za uvećanje zarade.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.