Srbija koristi 35% potencijala obnovljive energije - Investitori najviše zainteresovani za gradnju vetroparkova
Izvor: eKapija
Utorak, 13.06.2017.
07:43
Komentari
Nakon otvaranja prva dva vetroparka u Srbiji, kompanija MK Fintel Wind najavila je da će u sredu, 14. juna, početi izgradnju trećeg nazvanog "Košava" u Izbištu kod Vršca. To će biti, prema najavama iz MK, najveća investicija iz oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji.
Od 2010. godine, kada je prvi put u Srbiji uspostavljen pravni okvir sa podsticajnim merama ("fid-in" tarifama) do maja ove godine, izgrađeni su novi objekti za proizvodnju električne energije iz OIE ukupne instalisane snage od oko 90 MW: 68 malih hidroelektrana ukupne instalisane snage oko 44,421 MW i 6 malih hidroelektrana instalisane snage 4,375 MW koje imaju status privremeno povlašćenog proizvođača energije; 106 solarnih elektrana snage 8,786 MW; 3 vetroelektrane snage 17 MW i 6 vetroelektrana koje su stekle status privremeno povlašćenog proizvođača ukupne snage 482,86 MW.
Zatim, izgrađeno je 9 elektrana na biogas ukupne snage oko 10,332 MW i 2 elektrane na biogas su stekle status privremeno povlašćenog proizvođača ukupne snage 2,635 MW. Instalirano je i 9 CHP (kogeneracija) postrojenja ukupne instalisane snage oko 10,948 MW.
- Potencijali obnovljivih izvora energije Republike Srbije su značajni i procenjeni su na 5,65 Mtoe godišnje. Više od 60% je potencijal biomase, koji iznosi oko 3,4 Mtoe godišnje. Od toga je 2,3 Mtoe je neiskorišćeni, a 1,1 Mtoe se već koristi. Raspoloživi tehnički hidropotencijal je 1,7 Mtoe godišnje od čega je 0,8 Mtoe godišnje neiskorišćeni, a 0,9 Mtoe godišnje iskorišćeni potencijal. Procenjeni potencijal u geotermalnoj energiji je 0,2 Mtoe godišnje, u energiji vetra 0,1 Mtoe godišnje dok je u solarnoj energiji 0,2 Mtoe godišnje i 0,04 Mtoe godišnje u biorazgradivom delu otpada – podaci su Privredne komore Srbije.
Republika Srbija od ukupno raspoloživog tehničkog potencijala OIE već koristi 35%.
Ministar energetike Aleksandar Antić je optimista kada je u pitanju obaveza da do 2020. godine Srbija dostigne udeo od 27% obnovlјivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, s obzirom na to da smo trenutno između 23 i 24%
(Foto: Shutterstock)
Ljubinko Savić, zamenik sekretara Udruženje za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije, kaže za eKapiju da će se postavljeni nacionalni ciljevi za izgradnju novih kapaciteta iz OIE prvenstveno realizovati u vetru.
- Kada govorimo o solarnim elektranama, mere podsticaja država propisuje samo za prvih 10 MW. Kvota je već popunjena i nije za očekivati da će biti povećanja kvote do kraja 2018. godine, do kada važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visoko efikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije – objašnjava Savić.
Katastar malih elektrana je iz 1987. godine i nije obavezujući, te je resorno ministarstvo pokrenulo projekat za izradu novog Katastra za MHE, za čiju realizaciju su odobrena finansijska sredstva u okviru IPA programa, pa se čekuje da će se ova barijera prevazići u dogledno vreme.
- Neophodno je dodatno pojednostaviti administrativne procedure i otkloniti administrativne barijere i, gde postoje uslovi, raditi na uključenju postupaka izdavanja dozvola i licenci u elektronske usluge portala E uprava.
U sektoru toplotne energije, kako kaže Savić, predviđeni ciljevi ne realizuju se planiranom dinamikom, zbog čega je potrebno unaprediti zakonodavni okvir i uvesti odgovarajuće mere, podsticaje i aktivnosti koje bi doprinele većem korišćenju OIE u ovom sektoru.
- Kada govorimo o OIE u saobraćaju, potrebno je što aktivnije raditi na stvaranju uslova kako bi se uposlili domaći resursi za proizvodnju biogoriva, ali i za njihovo stavljanje na tržište. Time bi se povećalo korišćenje u saobraćaju, angažovali bi se domaći resursi i pospešio ruralni razvoj. Za dostizanje cilja od najmanje 10% OIE u bruto finalnoj potrošnji energije Republike Srbije u saobraćaju, potrebno je razmišljati i o stimulisanju korišćenja električnih vozila.
Najveće prepreke za dalji razvoj
(Foto: shuttestock.com)
- Komercijalne kamatne stope kredita dostupnih na našem tržištu su visoke, a samim tim i ograničavajuće. Veliki problem su nerešeni imovinsko pravni odnosi na lokacijama, nepostojanje planske dokumentacije (prostorni plan gradova i opština, detaljni plan regulacije i dr.) a često i promena planske dokumentacije u toku realizacije projekata, kao i usporene procedure za izdavanje licenci i dozvola – kaže naš sagovornik.
Ovo su samo neke od zajedničkih poteškoća, a i svaki vid obnovljive energije ima i neke svoje specifične probleme koji se javljaju tokom realizacije projekata. Na primer, kada govorimo o biomasi obezbeđenje Ugovora o dugoročnom snabdevanju biomasom, koji je jedan od uslova koje traže banke da bi finansirale takve projekte, a sa druge strane i da se investitor osigura kako ne bi došao u situaciju da jedne godine raspolaže sirovinom, a druge ne.
- Problemi u izgradnji MHE predstavljaju imovinsko pravni odnosi na lokacijama, mala kreditna sposobnost investitora, delom i usporena procedura izdavanja saglasnosti, mišljenja i dozvola, a često i nepostojanje planske dokumentacije. Takođe, problem je i što se deo lokacija nalazi u zaštićenom prostoru (nacionalnim parkovima) - zaključuje naš sagovornik.
Kompletan sadžaj Tematskog biltena: Kreiranje nove vrednosti - reciklaža, obnovljiva energija, ekologija možete pročitati OVDE.
Firme:
Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije
MK-Fintel Wind d.o.o. Beograd
Privredna komora Srbije
Tagovi:
Kreiranje nove vrednosti
reciklaža
obnovljiva energija
ekologija
Tematski bilten eKapija
Tematski bilteni eKapija
Tematski bilten ekapije
Tematski bilteni eKapije
vetroparkovi
vetroelektrane
fid in tarife
obnovljivi izvori energije
OIE
male hidroelektrane
elektrane na biogas
Aleksandar Antić
Ljubinko Savić
solarne elektrane
katastar malih elektrana
biogorovo
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.