NavMenu

Za Srbiju ključan dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom - Evropska komisija pohvalila rezultate Vlade

Izvor: Beta Utorak, 25.10.2016. 14:37
Komentari
Podeli
(Foto: Syda Productions/shutterstock.com)
Evropska komisija (EK) u ekonomskoj analizi ocenjuje da su bitan događaj proteklih meseci u Srbiji bili formiranje vlade i stend-baj aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) s kojim se sad očekuje dogovor o poreskoj politici i budžetu za 2017. godinu.

U analizi, u koju je imala uvid agencija Beta, ističe se da su u srpskoj novoj vladi zadržali položaje ministri važnih resora, uključujući finansije i dodaje da je vlada stavila do znanja da ne namerava da povlači raspoloživa sredstva od 755 mil EUR iz aranžmana predostrožnosti s MMF.

U Srbiji je, kako je navedeno, posle snažnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,8% u prvom tromesečju i usporenijeg rasta od 2% u drugom kvartalu, rast ipak postojan, uz porast investicija od 4,9% i izvoza od 10%, što utiče na dalji oporavak.

Posle dužeg razdoblja smanjivanja, javna potrošnja je porasla za 4,6%, a privatna za 1,3% u drugom tromesečju i pokazatelji govore da se to kretanje nastavilo.

Veća potražnja je uticala i na veći uvoz, i to od 7,9%, a industrijska proizvodnja u Srbiji je posle razdoblja pada ponovo počela da raste u julu i dostigla 5,1% u avgustu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Komisija navodi da je došlo do većeg otvaranja novih radnih mesta, zaposlenih u Srbiji sad ima nešto preko dva miliona, nezaposlenost je pala na 15,2% radno sposobnog stanovništva, što je najniža stopa poslednjih godina, uprkos stalnom gubitku radnih mesta u javnom sektoru.

Budžetska politika srpske vlade je i dalje vrlo istrajna i stalno daje rezultate iznad postavljenih ciljeva prihoda i deficita, pa su krajem avgusta budžetski prihodi porasli za 9,9%.

Budžetski deficit, koji je prošle godine bio minus 3,7% BDP, sad je minus 3,1%, a procena za iduću godinu je da će pasti na minus 2,9% BDP.Javni dug Srbije i dalje se uvećava i pošto je prošle godine dostigao 74,1% BDP, za ovu godinu se procenjuje da će biti 78,6%, a u 2017. 79,9% BDP.

Javni dug je 2014. iznosio 68,3% a 2011. godine 44,2% BDP. Direktne inostrane investicije su u letnjim mesecima porasle, naročito kad je reč o "dugovnim instrumentima", dostigavši oko 1 mlrd EUR i pokrivajući preko 150% tekućeg platnog bilansa za osam meseci ove godine.

Inflacija je ostala ispod utvrđenog cilja srpske centralne banke, mada je u avgustu mahom zbog porasta cena hrane iznosila 1,2% u odnosu na isti mesec 2015.

Centralna banka je intervencijama uticala na stabilnost monetarnog tržišta pa je otkupom 445 mil EUR u julu i avgustu uvećala strane devizne rezerve na 9,6 mlrd EUR, što pokriva šestomesečni uvoz robe i usluga.

Takođe se ističe da su niže interesne stope i porast ekonomske aktivnosti uticali na to preduzeća uzimaju više kredita i reč je o porastu od 6,4% u avgustu, dok je porast kredita za domaćinstva premašio 9%.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.