NavMenu

Rusi pobedili "Nabuko" - "Gasprom" dogovorio da "Južni tok" pređe i preko Mađarske

Izvor: Politika Sreda, 27.02.2008. 11:43
Komentari
Podeli

Poseta Dmitrija Medvedeva, prvog potpredsednika ruske vlade Srbiji, a odmah potom i Mađarskoj, gde je potvrđeno da će gasovod "Južni tok" preći preko teritorije obe ove države, otklonila je mnoge dileme. Pre svega u pogledu izvesnosti snabdevanja gasom. Za Srbiju je još važnije to što će završetkom gradnje gasovoda naša zemlja postati strateški energetski centar i tranzitno čvorište gasa koje će olakšati snabdevanje zemalja jugoistočne Evrope, ali i Evropske unije.

Ruski pregovarači su ovim potezom nesumnjivo zadali vrlo težak udarac rivalskom gasovodu "Nabuko", čiji su lobisti poslednjih dana ponovo apelovali na Evropljane da "čuvaju svoj novčanik" time što će podržati gradnju "Nabuka" i tako smanjiti zavisnost od ruskog gasa.

Većina analitičara, kako su preneli strani mediji, potvrdila je upravo to da je ovakim potezom "Rusija zadala snažan udarac u svojevrsnom ratu za snabdevanje gasom južne Evrope". Iako je najavljeno da bi sporazum sa Mađarskom trebalo da bude potpisan sutra u Moskvi, za sada je neizvesno koja će to kompanija staviti paraf na papir sa "Gaspromom". MOL, kako je potvrdila mađarska strana, neće biti potpisnik, jer on nije državni.

Mađarska očekuje da kapacitet gasovoda ne bude manji od 10 milijardi kubika godišnje, dodajući da su potrebe ove zemlje oko 15 milijardi kubika.

Interesantno je, međutim, da iako su finalni razgovori Rusije sa zvaničnom Mađarskom pre dva dana trajali kratko, da su Mađari uspeli ono što Srbija nije ni posle dugih pregovora. A to je da u ovom gasnom aranžmanu sa Rusijom budu ravnopravni partneri. Odnosno da u istom procentu (50 prema 50) učestvuje u gradnji plinovoda. Budući da su i Bugari iz pozicije manjinskog vlasnika u ovom poslu uspeli pregovorima da dođu u poziciju da pariraju "Gaspromu", ispada da srpskim pregovaračima umešnost baš i nije jača strana.

Jer, ne samo da su u ceo posao oko gradnje gasovoda mogli da uđu pod uslovom da za uzvrat "Gaspromu" prodaju i većinski paket NIS i to za 400 mil EUR, već su Ruse dodatno oslobodili i plaćanja poreza na dodatu vrednost. A onda pored svega toga zaključila posao u kome će "Gasprom" imati 51, a "Srbijagas" 49% vlasništva.

Ne treba, međutim, izgubiti iz vida ni činjenicu da pregovaračke pozicije Srbije nisu bile ni tako lake, jer, za razliku od Bugarske bez koje "Južnog toka" ne bi ni bilo, gasovod naprosto mora da pređe preko teritorije ove zemlje, Srbiju je mogao i da zaobiđe.

Zorana Mihajlović-Milanović, savetnik za energetiku vicepremijera u prethodnoj Koštuničinoj vladi, kaže da je Rusija ovakvim poslom direktno otvorila sebi put na evropsko tržište gasa. Ako se još ima u vidu da je Mađarska i član Evropske unije, baš kao i Bugarska s kojom je Rusija takođe zaključila ugovor o gradnji "Južnog toka", onda je jasno koliko je ovo bilo i važno političko pitanje za zvaničnu Moskvu.

Ona smatra da je na ovaj način priča o gradnji "Nabuka" stavljena u sasvim drugi plan.

Mađari su, objašnjava Milanovićeva, u celoj priči odlično prošli, jer oni dobro znaju koliko će novca zaraditi samo od naplate tranzitne takse, što je Srbija mnogo puta osetila, budući da su nam severne komšije zaračunavale taksu pet–šest puta skuplje nego što je uobičajeno.

Osim toga Mađarska gradi podzemno skladište gasa kapaciteta od oko 10 milijardi kubika, što je razlog više da prihvati ovu ponudu Rusije i tako sebi obezbedi i dodatnu zaradu prodajući viškove gasa zemljama koje nemaju svoje rezervoare kao što je to sada slučaj sa Srbijom.

Rusija inače ima ideju da gradnjom "Južnog toka" do Austrije dovede svoj gas do Baumgartena, gde se nalazi najveća sabirna stanica gasa u ovom delu Evrope, odakle polazi i pet drugih gasovoda. "Gasprom" ima 50% udela u ovom skladištu, baš kao i austrijski OMV, što su pojedini strani analitičari već iskoristili da kažu da je zapravo OMV sa "Gaspromom" protiv "Nabuka". Uprkos činjenici što projekat "Nabuko" podrazumeva da gasovod prolazi preko teritorije pet zemalja, koje su u jednakim proporcijama od po 20% zastupljene preko svojih nacionalnih energetskih kompanijama, a među kojima je upravo OMV.

U ovom času postoji plan za dve moguće trase kuda bi "Južni tok" trebalo da prođe.

Prema jednom, na jugozapad – Bugarska, Grčka, pa dalje preko Jonskog mora do Italije, po drugom je Bugarska, Srbija Mađarska i Austrija, ili Bugarska, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Austrija.

Budući da se Dmitrij Medvedev pre dva dana u Srbiji sastao i sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, može se očekivati da će krak gasovoda "Južni tok" preći i preko njihove teritorije. Kakva je, međutim, sudbina Hrvatske i Slovenije – za sada je neizvesno.

Rusija ima interes da gasifikuje Makedoniju i da širi mrežu gasovoda u Albaniju, južnu Srbiju i na Kosovo, pišu RIA Novosti. Dmitrij Medvedev je juče izjavio da "Južni tok" neće imati negativne posledice po "Nabuko" baš kao ni "Nabuko" po "Južni tok", dodajući da će "tok" u potpunosti zadovoljiti potrebe za gasom i južne i istočne Evrope". Rusi takođe ne beže ni od razgovora, kako navodi Aleksej Miler, prvi čovek "Gasproma", da zajednički grade "Nabuko" sa Amerikom koja gura celu ovu priču preko zemalja EU, iako je uveren da "Nabuku" nedostaju izvori gasa.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.