NavMenu

Misterija smokija, bananice i plazme - Recepturu krili kao najstrožu tajnu

Izvor: Novosti Nedelja, 04.09.2016. 19:32
Komentari
Podeli

Majstor za čokoladu i deserte Franjo Vaja iz Vršca i tehnolog Dušan Milenković, tvorci su najpoznatijeg srpskog slatkiša i alkoholnog pića - "Štarkove" bananice i "Rubinovog" vinjaka! Recept za ništa manje poznatu "Bambijevu" plazmu, u Srbiju je doneo Petar Tutavac iz Požarevca, a ime tvorca legendarnog "smokija", nažalost do danas ostaje nepoznato. Svaki od ovih proizvoda koji su se održali decenijama, osim lavine nostalgičnih sećanja, prate i interesantne priče kako su nastali.

Slatkiš uz koji odrastaju generacije, obavezna radost mališana, slatki zalogaj na putovanjima, đačkoj torbi, na radnom stolu - čuvena bananica, "rođena" je pre gotovo osam decenija!

- Po priči, koja se prenosila kroz generacije zaposlenih, majstor Franja Vaja, znalac čokolade i njenih poslastica, preuzeo je fabriku "Roda", preteču današnjeg "Štarka" i u njoj stvorio prvu čokoladnu bananicu, još davne 1938. godine - kaže Bojana Vidaković, brend menadžer beogradske "Soko Štark Atlantik grupe". - Za nju je Vaja dobio 1,5 dinar od ondašnjih vlasti, kao nagradu za novi proizvod na tržištu. Izgled i ukus bananice nije se menjao od kada je nastala, ali receptura je ostala naša mala tajna. Sastojci jesu poznati, alga agar-agar, se i danas koristi za želiranje. Našu bananicu potrošači nepogrešivo prepoznaju u moru sličnih na tržištu.

Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, 2012. i 2013. godine odobrio je da bananica na ambalaži nosi zakonom zaštićeni žig sa sloganom "jedina prava". A samo u Srbiji, godišnje se pojede čak 70 miliona komada ovog slatkiša.

Uz bananicu, pre četiri i po decenije rođena je još jedna "legenda" - smoki, flips sa kikirikijem. Nastao je 1972. godine i prvi je flips proizveden u jugoistočnoj Evropi!

- Tokom prvih godina, receptura je dorađivana i menjana, a vremenom je postala strogo čuvana tajna poslovnog uspeha - kažu u "Štarku". - Sirovine koje se koriste za smoki su kukuruzni griz, kikiriki, biljna mast, sojino brašno i so. I ništa više. Smokiju se ne dodaju aditivi, arome ili pojačivači ukusa, a neke od sirovina su namenski razvijane samo za smoki. Specifičan po svim karakteristikama, preliv smokija je jedinstven u svetu flipsa. Osim toga, kada je smoki počeo da se proizvodi, njegova kesica sa "prozorom" bila je hit ambalaža i to dizajnersko rešenje bilo je rezultat rada "Štarkovog" tima dizajnera. Slova u imenu poroizvoda bila su rukom pisana.

Deca su tako dobila svoje "ljubimce", a ništa lošije nisu prošli ni odrasli i to zaslugom Dušana Milenkovića. Ovaj tehnolog "Rubina" zajedno sa petočlanim timom stvorio je pre 60 godina čuveni vinjak.

- Kako se priča, Milenković je bio izuzetno darovit i radoznao čovek, koji je zajedno sa grupom najboljih radnika, 1957. godine, započeo eksperimente i došao do sada već čuvene formule - kaže Marija Đurđević, brend-menadžer kruševačkog "Rubina".

- Sa njim u timu bili su Radoslav Đorđević, Žikica Vujičić, Milovan Milojković Teča, Milutin Vujičić i Radoslav Cvetkovićem Ruo, a Miodrag Veljković je kasnije usavršio proizvodnju vinjaka. Oslanjali su se na francusku tehnologiju, primenjenu na domaćim sortama grožđa među kojima je dominirao "prokupac", kao najrasprostranjenija vinska sorta grožđa u Srbiji.

Osnovna sirovina vinjaka, kako kaže naša sagovornica, jeste grožđe. Dobija se od vina, njegovom destilacijom i starenjem u hrastovoj buradi, najmanje 2 godine.

- Zapremina buradi je 500 litara - kaže Đurđević. - Napravljeni su isključivo od hrasta poreklom iz istočne Srbije, a izrađuju se samo u pinterskoj radionici "Rubina". Ova isključivost u poreklu hrastovine doprinosi specifičnom karakteru vinjaka.

Godišnje se proda više od tri miliona litara vinjaka, a za poslednjih šest decenije, prodato je više od 300 miliona litara ovog pića.

Nova samo tehnologija

U proizvodnji bananice, promenila se samo tehnologija - objašnjava Bojana Vidaković. - U početku je livena ručno improvizovanim poslastičarskim fišecima, u kalupe obložene skrobnim brašnom da se masa ne zalepi. Danas je tehnologija savremena, automatska. I za "Smoki", proizvodnja je modifikovana. Jedna od malih tajni koju delimo sa našim potrošačima je da kikiriki pečemo neposredno pre proizvodnje.

Lane kao plazma

(Foto: Jelena Đelić)
Istorija"Bambijeve" plazme, kako kaže urbana legenda, počinje 1902. godine u Milanu, gde je Cezar Skoti, jedan od najvećih trgovaca plasmonom - izolatom proteina dobijenog iz mleka, otvorio svoju fabriku. Polovinom prošlog veka, u njoj se zaposlio Srbin - Petar Tutavac, poreklom iz Požarevca. Posle Cezarove smrti, fabrika je prodata, a Tutavac je otpušten, pa se vratio u rodni grad.

Iz Milana je poneo znanje koje je primenjivao radeći za Cezara, pa je rešio da originalni italijanski recept malo promeni i napravi proizvod koji će biti sličan onom koji se prodaje u Italiji. Tako je nastala naša "plazma", koja se zbog spora početkom sedamdesetih godina prošlog veka sa italijanskim "Plasmonom", u inostranstvu prodaje pod nazivom "lane".

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.