Težak položaj poljoprivrednica
Ako je motor srpske ekonomije poljoprivreda, motor poljoprivrede je žena. Tako kaže Sandra Tuturilov iz Kikinde. Ima trideset godina, diplomu inženjera stočarstva i 200 grla goveda. Rešila je da umesto mleka, prodaje rolovani sir. Deo sredstava za izgradnju mini-mlekare pokušava da obezbedi preko državnih konkursa za finansiranje projekata.
- Koliko ja znam, žene poljoprivrednice nemaju nikakve benefite. Možda u pojedinim konkursima pri ocenjivanju imaju koji bod više, a ovako nema ništa. Ženama je možda malo teže zato što su nežniji pol, ali ja na gazdinstvu radim sa svoje dve sestre i postižemo, za sada, sve što smo isplanirale - kaže Sandra Tuturilov.
Malobrojna gazdinstva koja su registrovana na žene uglavnom su deo nasledstva i to kada nema muških potomaka. Iako se situacija sa mlađim generacijama menja u korist žena, u nešto starijim domaćinstvima glavnu reč ima muškarac.
- To se sve dogovorimo al' većinom bude kako suprug kaže. On je glava u kući i on odlučuje šta se seje, on radi, ja samo pomažem - navodi Branka Žegarac, poljoprivrednica iz Čente.
Tek sedam od 900 žena u mreži poslovnih žena Srbije bavi se nekom vrstom prerade hrane.
- To govori pre svega o činjenici da žene u Srbiji ovu delatnost obavljaju van registrovanih preduzeća, najčešće u okviru poljoprivrednih domaćinstava i to se na kraju krajeva i vidi pre svega u tome što je plasman tih proizvoda pre svega na zelenim pijacama - kaže Sanja Popović Pantić iz Udruženja poslovnih žena Srbije.
U godini preduzetništva, Ministarstvo privrede je za žene u biznisu obezbedilo povraćaj od 50 odsto uloženog novca i stručnu obuku. Podatke o tome koliko njih planira da novac uloži u proizvodnju hrane još nemaju, za razliku od banaka, iako su tek tri odsto njihovih klijenata žene.
- Vrlo su vredni pažnje, podjednako učestvuju u kompletnoj proizvodnji, podjednako mogu da budu dobri donosioci odluka, podjednako dobro procenjuju šta je to što je dobro da bi se njihovo gazdinstvo unapredilo - kaže Biljana Petrović iz NLB banke.
Na loš položaj poljoprivrednica ne utiču samo ekonomski i patrijarhalni društveni obrasci. Da bi se što više voća, povrća, mesa i mleka preradilo i ušlo u legalne tokove kao slatko, sir ili ajvar, neophodno je da Ministarstvo poljoprivrede što pre donese dugo najavljivani pravilnik o zanatskoj i tradicionalnoj proizvodnji.