Srbija godišnje na 150 neuređenih deponija i 3.000 smetlišta sahrani 50 mil EUR. Toliko bismo dobili kada bismo reciklirali plastiku, gume i ostali materijal iz kućne hemije, papira i industrijskog otpada, pokazuju podaci Privredne komore Srbije. Ova ustanova poziva mala i srednja preduzeća da ulažu u "zelenu energiju" i da se u "Godini preduzetništva" prijave za podsticaje države koje za jednu malu firmu idu do šest miliona dinara.
Prema rečima Siniše Mitrović, savetnika za domaće i EU propise u oblasti zaštite životne sredine u PKS, kada bi preduzeća poslovala energetski efikasno i štedela energente, ostvarila bi zajedničku uštedu od 300 mil EUR, odnosno jedan odsto BDP:
- Trošimo dva i po puta više energije po jedinici proizvoda nego u drugim zemljama Evrope, i to naša mala preduzeća ne pravi dovoljno konkurentnim na tržištu. Moramo da se prebacimo na "zelenu ekonomiju", koja podrazumeva logiku "proizvedi - upotrebi - proizvedi", za razliku od postojeće u kojoj se lanac završava sa "baci". Pored klimatskih promena koje prave probleme, ovo je velika šansa i za finansijsku uštedu.
Mitrović daje primer jedne fabrike koja ljuske od kafe ne baca već ih koristi za brikete od kojih pravi toplotnu energiju i tako greje postrojenje. Projekat je urađen zajedno sa Mašinskim fakultetom:
- Od reciklažnog materijala mogu da se prave i zvukobrani na Koridorima 10 i 11, snegobrani, gumeni odbojnici u putnoj, železničkoj industriji, ali i podloga za dečja igrališta.
Mala i srednja preduzeća ove godine mogu da se prijave na jedan od 33 projekta u vrednosti od 16 milijardi dinara, koji se nude u "Godini preduzetništva".
Zapošljavanje
- Prognoze koje su urađene pokazuju da na globalnom niovu u okviru delatnosti zelene ekonomije može biti zaposleno 8,5 miliona radnika, a od toga broja 3,5 miliona u pratećim oblastima, poput IT - kaže Dragana Petković Gajić, stručna saradnica u Savezu samostalnih sindikata. - Sindikati u inostranstvu prepoznali su važnost zelene energije i održivog razvoja.
Zlata Zec, izvršna sekretarka UGS "Nezavisnost", kaže da sindikatima veliki problem predstavlja to što radnici koji rade u reciklažnoj industriji uglavnom nisu u radnom odnosu, što im onemogućava da se bore za njihova prava.