NavMenu

Zašto je IKEA prekinula saradnju sa "Simpom"?

Izvor: Politika Petak, 01.04.2016. 09:50
Komentari
Podeli

(Foto: Tyler Olson/shutterstock.com)
I pored toga što je IKEA nedavno izašla sa informacijom da trenutno planira saradnju samo sa proizvođačem oklagija iz Ćuprije, potvrđeno je da bi u narednom periodu priliku mogli da dobiju i drugi proizvođači iz Srbije. Kako je za "Politiku" izjavio Vladislav Lalić, regionalni direktor za razvoj u kompaiji IKEA oni su zainteresovani da na našem tržištu pronađu i pouzdane proizvođače proizvoda od masivnog drveta, posebno bukve i hrasta, u kombinaciji sa staklom i aluminijumom.

– Ti proizvođači bi osim u beogradskoj radnji imali i prohodnost za plasman robe u 375 naših robnih kuća. Radimo na tome, nažalost za sada računamo samo na proizvođača iz Ćuprije – rekao je Lalić.

Kako je istakao, slična situacija je i u Hrvatskoj, gde IKEA radi sa svega nekoliko proizvođača. Nešto bolje prilike su u Sloveniji, a kao pozitivan primer u regionu naveo je Rumuniju odakle IKEA godišnje nabavlja robu u vrednosti od oko 400 mil EUR.

Nekadašnji dugogodišnji poslovni partner – "Simpo" iz Vranja trenutno se ne pominje u planovima ovog trgovca koji će prvi prodajni objekat u Srbiji otvoriti narednog leta. Kada je i zašto "Simpo" izgubio priliku da sarađuje sa švedskim gigantom? Izgleda istovremeno kada je proizvođač nameštaja zapao u dugove i našao se na spisku preduzeća za restrukturiranje.

Lalić kaže da je ova fabrika iz Vranja "bila pouzdan partner gotovo 30 godina i značajan dobavljač nameštaja, posebno madraca i dečijih krevetića". U jednom trenutku ta saradnja više nije bila moguća. "Simpo", kaže, nije mogao da ispuni zahtevne standarde, posebno za proizvodnju dečijih krevetića.

– Fabrika je zapala u probleme i nije uspevala da ispoštuje rokove i sigurnost isporuke tako da smo pre dve godine prestali da radimo sa njima – istakao je sagovornik "Politike".

On je izrazio nadu da će "Simpo" uspeti da prevaziđe poteškoće i da bi IKEA u tom slučaju rado obnovila saradnju.

– Naš poslovni odnos je bio uspešan i do pre pet godina poručivali smo od "Simpa" robu u vrednosti od 15 do 20 mil EUR godišnje – kaže Lalić.

IKEA je zaista u poslednjoj deceniji imala velike poslove sa "Simpom". Ugovor vredan 5,5 mil EUR o izvozu sofa u njihove prodavnice u Rusiji potpisan je 2009. godine kada je dogovorena i isporuka na tržišta Italije, Španije i Portugala. Godinu dana kasnije ugovor je bio težak čak 15 mil EUR. U deo fabrike za proizvodnju dečijih krevetića uloženo je 500.000 EUR. Toliko je investirano i u unapređenje proizvodnje fabrike "Jasen Lukić", a interesantno je da se ovaj proizvođač takođe više ne pominje u kontekstu saradnje sa kompanijom IKEA .


U novim planovima kompanije za Srbiju ne spominje se više ni otvaranje sopstvenih pogona, iako je u vreme vlade Mirka Cvetkovića IKEA navodno ozbiljno razmatrala da u Srbiji otvori proizvodnju. Desetogodišnji plan predviđao je investicije od oko 1 mlrd EUR, četiri robne kuće, šoping molove, nekoliko hiljada radnih mesta. Pregovore je vodio Mlađan Dinkić, a švedskoj kompaniji ponuđene su lokacije u Loznici, Sremskoj Mitrovici, Kučevu… Posebno interesantna im je bila istočna Srbija zbog blizine sirovinske baze, bržeg i jeftinijeg transporta. U jednom trenutku se čak pominjalo da je izbor pao na Loznicu, ali ubrzo je postalo jasno da od podizanja fabrike nema ništa.

Garancija od dve do 25 godina

Kupci u Srbiji mogu da očekuju jednak odnos kakav IKEA ima prema svim potrošačima na tržištima na kojima posluje.

– Primenjivaćemo garancije koje važe u svim drugim državama – od dve do 25 godina, koliki su recimo garantni rokovi za kuhinje – najavio je Vladislav Lalić. Kao dodatnu pogodnost za potrošače on ističe mogućnost da se roba vrati u radnju u roku od tri meseca od kupovine, praktično bez obrazloženja.

Lalić je, na okruglom stolu "Prava potrošača: izazov ili šansa za brend i kompaniju", poručio da ova kompanija računa na dva i po miliona kupaca godišnje u objektu u Beogradu koji će imati 34.000 m2 i u kojem će biti zaposleno 300 ljudi.

Prošlogodišnji promet na nivou cele kompanije iznosio je skoro 32 mlrd EUR, što je rast od 11% i skoro na nivou bruto nacionalnog proizvoda cele Srbije.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.