Beli dvor - kulturno dobro za čiju obnovu nema novca
Dvor u kome je od četrdesetih godina prošlog veka pisana istorija Jugoslavije danas se nalazi u veoma lošem stanju. Na temeljnu rekonstrukciju čeka se duže od pet decenija. Dvorski kompleks na Dedinju, u okviru kojeg se nalazi i Beli dvor, deo je kulturno-istorijske celine Topčider, koji je država proglasila za kulturno dobro od izuzetnog značaja. Turista ima, ali zarade od obilazaka ne.
U zdanju koji je gradio kralj Aleksandar Karađorđević najpre je stolovao Knez Pavle, namesnik Kraljevine Jugoslavije. Nakon Drugog svetskog rata tu je Josip Broz Tito razgovarao s nekim od najmoćnijih političara toga doba. I Slobodan Milošević je 1998. baš u Belom dvoru pregovarao s Ričardom Holbrukom o rešenju kosovskog konflikta.
Nekada simbol vlasti a sada, zbog dugogodišnjeg prokišnjavanja i vlage, polako postaje ruina. Od 2001. u Beli i Kraljevski dvor vraćaju se Karađorđevići, po Ugovoru o korišćenju.
- Članom šest, stavom jedan navedenog ugovora je definisano da troškove tekućeg održavanja i korišćenja dovrskog kompleksa snosi porodica Karađorđević, odnosno kraljevski dom - kaže Miloš Gajić iz Ministarstva kulture i informisanja.
Tako je bilo do 2004, a Karađorđevići su uložili u rekonstrukciju Kraljevskog dvora, gde i danas žive. Za Beli dvor nisu imali novca.
Od 2005. godine, Ministarstvo kulture je za tekuće održavanje i prezentaciju čitavog dvorskog kompleksa, Fondu kraljevski dvor uplatilo 633 miliona dinara. I ove godine je u tu svrhu izdvojeno 34 miliona. Ta sredstva se, kažu u Dvoru, dodeljuju na osnovu konkretnih godišnjih planova.
- Taj program Ministarstvo reviduje, verifikuje i odobri ga ili u celini ili onoliko koliko smatraju da mogu da podrže. Iz tih sredstava organizuju se izložbe, iz tih sredstava se isplaćuju plate ljudi koji su zaposleni kao kustosi - objašnjava Dragomir Acović, predsedavajući Krunskog saveta.
Dvorski kompleks svake godine poseti i do 20.000 ljudi. I Turistička organizacija Beograda organizovano dovodi hiljade posetilaca za 450 dinara po osobi, od čega ni dinar ne ide Dvoru.
- Cena podrazumeva i autobuski prevoz, i vođenje, i kustosa i to je upravo ono što posetilac i vidi. I to negde i pokriva troškove - da se razumemo Turistička organizacija Beograda nema od toga nikakvu zaradu - tvrdi Miodrag Popović, direktor te organizacije.
U Ministarstvu kulture svesni su da je Belom dvoru neophodna temeljna rekonstrukcija. Za to je potreban projekat koji će odobriti Zavod za zaštitu spomenika kulture i raspisivanje tendera. Međutim, budžet za te svrhe je ograničen, a prioriteti drugačiji.
- To je pre svega dovršetak rekonstrukcije objekata Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja savremene umetnosti. Kada se završe radovi na ta dva objekta možemo pričati onda o nekim drugim kapitalnim investicijama - kaže Miloš Gajić.
Bečki dvorac Šenbrun 2014. posetilo je oko od tri milona ljudi, a prihod samo od ulaznica premašio je 10 mil EUR.