Tradicionalni zanati, poput izrade šešira, posuđa ili bombona, simbol su nekog drugog, ranijeg vremena. Od zaborava ih čuvaju entuzijasti koji su nasledili posao koji se u porodici prenosi generacijama.
Kako bi izradu unikatnih predmeta zaštitili i promovisali, u Ministarstvu privrede Srbije zanatlijama dodeljuju sertifikate koji su dokaz kvaliteta njihovih proizvoda.
Kako je njegov deda Dušan izrađivao narodne nošnje i opanke, tako isto taj posao, 90 godina kasnije, radi Mijomir Aleksić. Reč je o kostimima za serije, filmove, kulturno-umetnička društva i poštovaoce tradicije.
- Svako iz svog kraja želi da ima nošnju i da sačeka goste na slavi, svadbi, krštenju. Jednostavno su ljudi shvatili da, ipak, frak i šešir su engleski, a narodna nošnja naša - ističe on.
Kupci dolaze iz celog sveta, a najzanimljivija iskustva su, ipak, onih čiji koreni potiču iz Srbije.
- Kad dođe, na primer, čovek i kad se uhvati za nošnju tačno iz kraja iz kog potiče njegova porodica... To je fascinantno. Ne uhvati se za neku koja je najbogatija. Nego pita - izvini, odakle je ova? Kažem - odakle su tvoji? I onda se ispostavi da je iz tog kraja i eto to su neke stvari koje mene čine srećnim - govori Aleksić.
On je jedan od 525 zanatlija u Srbiji koji su za svoj posao dobili sertifikat Ministarstva privrede. Njime dokazuje autentičnost svojih proizvoda - da su unikatni, ručno rađeni, od prirodnih materijala, pravljeni baš kao oni izloženi u Etnografskom muzeju u Beogradu - mestu koje, iako čuva sećanje na vreme koje je prošlo, tradiciju želi da očuva.
- Ono što je zaista potrebno je da se stvore mnogi preduslovi - fiskalni, zakonodavni preduslovi da bi se olakšao život zanatlijama. Jer, stari zanati su manje-više na izdisaju. Oni su na ivici opstanka, možemo da kažemo čak klinički mrtvi - govori Saša Srećković iz Etnografskog muzeja Srbije.
Upravo zato Ministarstvo privrede Srbije nastoji, dodelom sertifikata, da stimuliše zanatlije da opstanu u tom poslu. Ko ga ima, kaže pomoćnik ministra privrede Dragan Janjić, oslobođen je fiskalnih kasa i plaćanja firmarine.
- Pogodnost kod njih je što se razvrstavaju u najpovlašćeniju, da ne kažem najnižu stopu poreskih obveznika. Otvara im se fond za razvoj kreditnih linija, gde pod najpovoljnijim uslovima mogu da dođu do sredstava. Ideja je da idemo i na bespovratna sredstva kojima će njihov zanat biti stimulisan - dodaje on.
Naredni korak je, kažu u tom ministarstvu, čvršće uvezivanje zanatstva sa školskim sistemom, kako bi se nove generacije zainteresovale za posao te imale mesto za praksu i u budućnosti, možda, svoju radionicu.