NavMenu

Situacija na Beogradskoj berzi 10 puta lošija nego 2007. godine

Izvor: Tanjug Utorak, 13.10.2015. 13:24
Komentari
Podeli
Razvoj tržišta kapitala je važan za razvoj tržišne privrede, ali je situacija na Beogradskoj berzi danas deset puta lošija u odnosu na 2007. godinu i velika je šteta što domaće kompanije ne prikupljaju kapital prodajom akcija, umesto zaduživanjem kod banaka, ocenili su danas učesnici konferencije o razvoju berze.

Dnevni promet berze danas je u najboljem slučaju 200.000 EUR, a za celu 2007. je iznosio 2 mlrd EUR, rekao je direktor Beogradske berze Siniša Krneta, ocenjujući da je berzansko tržište u Srbiji veoma plitko.

Beogradska berza se razvijala na bazi zakona pre 2000. godine i procesa privatizacije, rekao je Krneta i dodao da je u tom periodu do danas sa berze nestalo sijaset najkvalitetnijih akcija kompanija kojima se svakodnevno trgovalo. Danas su ostale samo dve kvalitetne akcije - NIS i "Aerodrom Beograd".

Govoreći o značaju tržišta kapitala, Krneta je rekao da Srbija može da napreduje na listi Svetskog ekonomskog foruma po konkurentnosti i razvoju infrastrukture, ali finansijsko tržište, koje je sve nerazvijenije, biće balast je koji će te postignute rezultate umanjiti i obezvrediti.

Specijalni savetnik u Ministarstvu privrede Dušan Korunoski ocenio je da je u Srbiji vlada veliki otpor prema reformama i dodao da je Ministarstvo svesno da postoje problemi koji vladaju i u finansijskom tržištu.

- Razvoj finansijskog tržišta je važan za razvoj privrede i to je ugrađeno u Strategiju razvoja malih i srednjih preduzeća - kazao je on i naveo da je Srbija na rang listi Svetskog ekonomskog foruma na 138. mestu od 140 zemalja po kriterijumu zaštite interesa malih akcionara i to je ono što treba sistemski urediti.

Menadžer projekta u "Wisebrokeru" Nenad Gujaničić rekao je da problem razvoja berze može rešiti na dva načina - da država proda sva javna preduzeća ili da se ta javna preduzeća pojave na bezi, ocenjujući da je prodaja svih javnih preduzeća malo verovatna.

Gujaničić je primetio da na Beogradskoj berzi nije realizovana ni jedna inicijalna javna ponuda, a prilika je bila kada je "Telekom Srbije" kupio telekomunikacionu kompaniju u Republici Srpskoj i tada je mogla na taj način da prikupi kapital za tu kupovinu, umesto što je uzela kredit od konzorcijuma banaka.

Ekonomista Milan Kovačević je rekao da na berzi ima 4,8 miliona malih akcionara, zahvaljujući deobi besplatnih akcija, a njihova prava nisu zaštićena, što je apsurd. Prema njegovim rečima, Beogradska berza bi trebalo da pojednostavi procedure za trgovinu, a Komisija za hartije od vrednosti da ojača svoj integritet.

Bivši predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac skrenuo je pažnju da je tržišna privreda nezamisliva bez prisustva berze i bez slobodnog protoka kapitala, na čemu počivaju sve razvijene zemlje Zapada.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.